Napretkova knjižnica
Dragi prijatelji knjige, Knjižnice, mladosti, Napretka i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Mostaru!
Sve vas srdačno pozdravljam i želim da se bogatite plodovima srdaca i umova koji se čuvaju ukoričeni u našoj Knjižnici, ali i da doprinesite rastu i bogaćenju svojim darovima!
Knjiga je jako dugo bila privilegij najbogatijeg sloja (plemstva) i najprosvjećenijih (svećenstva). Njena cijena bila je visoka jer se drugi primjerak mogao dobiti samo prepisivanjem, a to su bili sposobni uraditi samo malobrojni pismeni pojedinci.
S tehnološkog stanovišta, knjiga je imala pred svojom ekspanzijom problem izrade materijala za pisanje koji bi pojeftinio njeno izdavanje.
Međunarodna riječ biblioteka dolazi od dviju grčkih riječi: biblion što znači knjiga i teke što znači spremište. Tako biblioteka znači najprije spremište za knjige, a zatim i uređenu zbirku knjiga i ujedno mjesto na kojem se zbirka nalazila. Danas se pod pojmom biblioteka razumije u prvom redu zbirka knjiga, u javnom ili privatnom posjedu, uređena tako da je moguće pronalaženje knjiga u svrhu njihova intelektualnog korištenja.
Uz naziv biblioteka susreće se također i naziv librerija, prema latinskoj riječi libraria analognim a ponekad i identičnim značenjem.
Hrvatska riječ knjižnica znači isto što i biblioteka, ona je, prema Fanacevu, potvrđena još u izdanju Proroka, Tu’bingen 1564. godine.
Naime, Knjižnice su hram ljudskih misli od vremena pojave prvog pisma prije skoro 5.000 godina do danas. Kroz knjižnice preko knjiga mi kontaktiramo s mislima ljudi od prapovijesti do suvremenog doba i postižemo jedinstvo duha ljudskoga roda.
Knjižnice su kaleidoskopi ljudskog znanja. (kaleidoskop: pogled na lijepu sliku – sažet izgled znanja – sažet prikaz znanja) P.Mantegazza.
1. Razjašnjenje pojma
Knjižnica je zbirka knjiga, periodičnih publikacija i dr. bibliotečne građe, uređena prema određenim načelima, radi njihova očuvanja i korištenja, obično namijenjena javnoj uporabi; Nadalje, knjižnica je prostorijaili zgrada u kojoj je zhbirka smještena. sili izdanja
Knjižnica prikuplja, izgrađuje i organizira zbirku knjižnične građe te u tu svrhu obavlja poslove selekcije, nabave, obrade i davanja na korištenje građe; izrađuje, održava i razvija knjižnične baze podataka, izrađuje informacijska pomagala – biltene prinova, bibliografije, pojmovnik Eurovoc. Osim toga pruža informacijske usluge, provodi tematska pretraživanja te uređuje i održava sadržaj i informacije u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama Knjižnice.
U okviru suradnje s Europskim centrom za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju (ECPRD), Knjižnica surađuje i razmjenjuje informacije s ostalim parlamentarnim službama u Europi i svijetu. Također je i članica Sekcije za parlamentarne knjižnice i istraživačke servise Međunarodne federacije knjižničarskih društava (IFLA).
2. Nova knjižnica
Bio sam svjestan činjenice: Napraviti Knjižnicu u Napretkovom domu, znači podariti mu dušu. Nakon puno napora, razgovora, dopisa, dogovora, prijevoza, plaćanja i čašćenja s ponosom ističem: Uspio sam: Napretkov dom u Mostaru sada ima dušu.
“Knjige su karijera civilizacije.” Barbara Tuchman. Jer “Određene knjige – Sveto pismo, Novi zavjet posebno – ostavile su utjecaju povijesti, kulturi, civilizaciji i znanosti… U svakom povijesnom periodu nalazimo dokaze o moći pisane riječi bez koje bi veći stupanj civilizacije i kulture bio nepojmljiv u vremenu i prostoru.” Više vrijednih ideja se može naći u najmanjoj knjižari nego u čitavoj povijesti televizije.
Knjiga nije hrana, ali je poslastica – Tin Ujević “Samo dobar čitač piše dobru knjigu.”
Knjiga je vrednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onog ko je čita. – Egipatski zapis. Čitaj tako, da uzmogneš vazda kazivati što si pročitao.- Na Obavijesti za otvaranje nove Knjižnice sam napisao: Knjige govore duhu, prijatelji srcu, nebo duši, a sve ostalo ušima. Tako uz čovjeka ne postoji ništa ljepše od knjige. Neka ove knjige budu spomenici u dušama čitatelja! S ovom mišlju izražavam Vam zahvalnost na odzivu i želim da se ugodno osjećate u ovom domu u kojem su se nastanili naši najbolji prijatelji – knjige.
3. Iz povijesti knjižnica
Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Za najstariju knjižnicu smatra se knjižnica egipatskog cara Osimanziosa, koja se nalazila, po mišljenju jednih, u Memnoniumu, ili drugih u Rameziumu, Memfisu. Najpoznatija egipatska knjižnica je čuvena Aleksandrijska knjižnica.
Stari vijek
Prve knjižnice nastale su prije više tisuća godina. Pri iskopavanju starog grada Ura, u Mezopotamiji, znanstvenici su otkrili glineni pečat. Bio je cilindričnog oblika s natpisima i pripadao je prvoj knjižnici.
Već oko 700. pr. Kr. narodi Mezopotamije imali su dobro uređene knjižnice po svojim hramovima i palačama. Knjige su u tim knjižnicama bile glinene pločice ispisane klinastim pismom. Tisuće takvih pločica raspoređenih prema područjima znanosti, činile su zbirke koje su predstavljale prve prave knjižnice. Jedna od njih tzv. Asurbanipalova knjižnica s oko 22.000 glinenih pločica, koja se danas čuva u Britanskom muzeju u Londonu.
Egipćani su također imali knjižnice koje su čuvali svećenici po hramovima. Knjige su bile napravljene u obliku svitaka od papirusa. Zasigurno najpoznatija knjižnica svih vremena bila je u Aleksandriji, osnovana je 300. pr. Kr. i imala je najmanje 70.000 svitaka od papirusa.
Najstarija knjižnica bogoslovnog karaktera je hebrejska zbirka svetih knjiga. Njenu osnovu postavio je Mojsije, a zatim se ona dalje razvijala (V Moj. 31, 26; I Car. 10, 25). Istovjetnu ulogu imali su arhivi, nastali u Starom zavjetu. Sa širenjem kršćanstvaosnivaju se bogoslovske knjižnice pri crkvama, a naročito po manastirima, gde se nalaze prave književne riznice. Prvom odnosno najstarijom kršćanstvom knjižnicom smatra se Jeruzalemska knjižnica osnovana u 3. stoljeće3. stoljeću]]. Druga najstarija kršćanska knjižnica je carigradska, koju je osnovao car Konstantin Veliki. Jedno vrijeme ona je brojala čak 120.000 knjiga, no nepovratno je uništena je u požaru. U doba seobe naroda mnoge dragocjene knjižnice su nestale.
4. Poznatije knjižnice
U srednjem vijeku na Zapadu su knjige sakupljali posebni crkveni redovi, posebno benediktinci, franjevci, dominikanci, isusovci, salezijanci a također i neki od papa. Velike teškoće za sakupljanje knjiga predstavljao je mali broj primjeraka jednog rukopisa, što je uklonjeno pronalaskom tiskarnice. Najveća srednjovjekovna knjižnica nalazila se u Bagdadu, no uništena je prilikommongolske invazije.
Od bogoslovnih knjižnica najpoznatija je Vatikanska knjižnica koja broji približno 520.000 knjiga i 26.000 rukopisa, među kojima i poznati kodeks Biblije iz 15. stoljeća.
Prve knjižnice u Rusiji osnivane su u crkvama i manastirima, pa su i knjige bile crkvenog karaktera. Prva rusku knjižnicu osnovao je knez Jaroslav pri crkvi sv. Sofije u Kijevu. Također, velika knjižnica je osnovana i pri Kijevsko-Pečerskom manastiru.
U današnje vrijeme najpoznatije knjižnice na Zapadu su: Nacionalna knjižnica u Parizu (oko 2,100.000 knjiga i rukopisa.),Britanski muzej u Londonu (1,500.000 knjiga i 50.000 rukopisa), Carska knjižnica u Berlinu (800.000 knjiga i 24.000 rukopisa), koliko ima i knjižnica u Münchenu.[1]
U Mostaru postoji više knjižnica.
Spominjem Franjevačku knjižnicu, koja se trenutno katalogizira. Sveučilište i pojedini fakulteti i instituti imaju svoje knjižnice. Postoji Narodna knjižnica… te stručne, specijalne i školske knjižnice.
Svake hvale je vrijedna činjenica postojanja brojnih privatnih knjižnica. Želim da i u buduće obitelji nabavljaju knjige za svoje kuće i stanove jer to će im dati dušu i uvelike provoditi duhovnu obnovu! Dobre knjige su u stanju izgraditi plemenite spomenike u dušama svojih čitatelja! (Usp. Andrija Nikić, Iz povijesti knjižnica, Mostar – Veljaci, 1994.).