Naslovica O nama
O nama Ispis E-mail

NapredakLogoOd davne 1902. do danas Hrvatsko potporno društvo, odnosno Napredak Mostar poslao je u hrvatski narod neizbrojiv broj opismenjenih osoba, te knjiga kojima je izgra?ivana i podržavana nacionalna svijest, te je njezinim knjigama izgra?en hrvatski gra?anski stalež u Herceg-Bosni, nositelj politi?ke misli u XX. stolje?u.

Hrvatsko potporno društvo, odnosno Napredak Mostar nikada nije u svome radu priznavao niti društvene (klasne), niti obrazovne razlike me?u Hrvatima, pa tako ni upravne ni politi?ke granice koje su dijelile hrvatski narod, nego je ?ake, u?enike i studente stipšendirao i knjige, pomo?u svojih povjerenika, slao u svaku hrvatsku ku?u. Pismen ?ovjek i knjiga je uvijek u hrvatskom domu bila najbolji prijatelj i u?itelj, a pokazivala je, na najvidljiviji na?in, i društveni položaj onih koji su knjige posjedovali i voljeli.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar, pod imenom Hrvatsko potporno društvo, osnovano je u zrelo doba hrvatskoga narodnoga preporoda u Herceg-Bosni, kada se osje?ala živa potreba za vlastitom inteligencijom i osnivanjem književno-izdava?kog poduze?a koje bi tiskalo knjige i publikacije neophodne za promicanje preporodnih ideja i književnih tekstova namijenjenih ?itanju, recitiranju ili pjevanju na sastancima i druženjima.

Društvene i politi?ke prilike poticale su takvu potrebu, osobito kad se preporodna ideja snažno proširila i izvan Mostara, i kada su se u ve?im gradovima osnivale ?itaonice kao središta društvenoga, književnoga i politi?koga života. Zaklju?ak o osnivanju društva za potrebne ?ake i u?enike srednjih i viših škola u BiH, te njegovanje narodnog jezika i književnosti donijeli su hercegova?ki franjevci u Franjeva?kom samostanu u Mostaru 7. sije?nja 1902. godine. Na taj na?in podigli su živi spomenik u srcima brojnih Hrvata u Herceg-Bosni i na širem podru?ju. Godine 1939. Društvo je imalo 150 podružnica i 17 povjereništava, a u razli?itim razdobljima Napredak je imao podružnice ili povjereništva u 440 mjesta.

Napredak je ratne 1942. okupljao 21.000 ?lanova. Pod izgovorom da više nemaju ?lanstva, komunisti?ke su vlasti ugasila sva hrvatska društva, pa od 1. travnja 1949 i Napredak, koji je svio svoje tajno gnijezdo u srcima svih hrvatskih domoljuba i poput feniksa vinuo se u novi let slobodarskim nebom u jesen 1990. godine. Nakon obnove broj podružnica postepeno raste. Godine 2002. Napredak ima 66 podružnica i 3 povjereništva.

U vihoru drugoga svjetskoga rata Napredak, prvenstveno zbog svojih povijesnih zasluga, postaje središnjom potpornom i izdava?kom ku?om u Bosni i Hercegovini. Pomaže se u?e?oj mladeži, smješta ih se u domove i tiskaju se nove knjige. Unato? ratu, na visokoj je humanitarnoj razini. Napredak ni tada nije dijelio stipendije i tiskala ni jednu knjigu kojom bi bilo iznevjereno njegovo na?elo pravednosti i slobode, umjetnosti i humaniteta.

Proživjevši krizu iz 1949. do 1990. kada su komunisti?ke vlasti zabranile rad Hrvatskog kulturnog društva Napredak i prisvojile svu njegovu imovinu, tek u zoru demokracije ?ine se usješni koraci koji su doveli do obnove rada Napretkove središnjice u Sarajevu 29. rujna 1990., te 14. studenog iste 1990. godine i Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar i još nekoliko podružnica po Hercegovini.

Tijekom minulih dvanaest godina Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar održalo je 65 tribina, objavilo 46 knjiga, priredilo 16 izložaba, proslavilo jedanaest Napretkovih Boži?nica, zapo?elo i ostvarilo Tjedan hrvatske kulture (- s ?etiri koncerta, a u dva bili suorganizatori i objavilo ?etiri Napretkova povijesna kalendara. Odradili smo ukupno 125 manifestacija. Na navedenim manifestacijama predsjednik je održao prosje?no po dva govora.

Sve?ano obilježavanje stote obljetnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar po?elo je prigodnom Tribinom 7. sije?nja 2002. godine u Mostaru. Tijekom ove godine održali smo pet prigodnih tribina i sve?anu skupštinu u Mostaru, objavili tri knjige i priredili ?etvrti Napretkov povijesni kalendar za 2003. Kona?no, sve je to sažeto i ilustrirano u knjizi Stoljetnica mostarskog Napretka, što je, bez ikakve sumnje, vidljivi i trajni dokaz višestruke djelatnosti nekolicine entuzijasta koji to nisu trebali biti, ali dokazuju da se Napredak voli pam?enjem i potporom.

Minulih stotinu godina postojanja Hrvatskog potpornog odnosno kulturnog društva Napredak za hrvatski narod u Bosni i Hercegoivni dar je i milost, poticaj i nadahnu?e za nove izazove i nove pothvate: da budemo ponosni na svoje korijene, na svoje pre?e koji su s velikom mukom kro?ili putove kako bi poslovi?no nadarenoj ali siromašnoj našoj mladeži osigurali ljepšu i sretniju budu?nost, te stvorili doma?u inteligenciju.

Kroz minulih stotinu godina Hrvatsko potporno odnosno kulturno društvo Napredak Mostar proživljavalo je sve uspjehe i padove, sve nade i sumnje, sva razo?aranja i uzlete koje je proživljavao hrvatski narod u posljednjih stotinu godina. HKD Napredak Mostar je tako ugra?en u intelektualnu i moralnu povijest hrvatskoga naroda. On je svijest i savijest hrvatskoga naroda kroz dvadeseto i na po?etku dvadeset i prvoga stolje?a. Sto peta obljetnica je obilježena kao i hrvatska politi?ka povijest, diskontinuitetom, zabranama, ali i slavom!

Priznanja i ?estitke su stizale s raznih strana. Posebno mi je so?na ona što ju je uputila Nevenka Vu?emilovi. Is?itavaju?i zasluge Napretka, koga su uztemeljli franjevci, Nevenka Vu?emilovi? poru?uje: ?ovjek ne može ostati hladan nakon iš?itavanja izvještaja u povodu proslave stogodišnjice Kulturnoga društva "Napredak". Još u tijeku ?itanja svih zamisli, nastojanja i brojnih ostvarenja koja se izlistavaju u vijencu samoga Društva osje?amo kako se grudi nadimaju ponosom, a srce puni zadovoljstvom. Dragi bosansko-hercegova?ki fratri, ?estitam vam na vašim gradivnim zamislima, plemenitim nastojanjima i uspjelim ostvarenjima. Treba poželjeti samo da se ovakvo sebedarje proširi, uplete u širje društveno tkivo i produži zauvijek! I ljudi politike izrekli su svoje divljenje. “Napredak je apsolutno prava vrijednost, rekao je veleposlanik Bosne i Hercegovine Zlatko Dizdarevi?, koja je ugra?ena u BiH i bez koje BiH ni kao ideja ni kao stvarnost ne bi mogla postojati. Nije rije? samo o Napretku kao hrvatskom društvu, nego Napretku koji je, mi smo se uvjerili stotine puta, vrijednost cijele BiH i svih njezinih gra?ana i naroda. Napredak je u danima kada je Sarajevo bilo u okruženju totalnog zla bio organizacija, društvo, sinonim dobra, filozofija dobra koja je nadrastala i nadrasla zlo u danima kada je zlo, ?inilo se pobje?ivalo na sve strane. Ja mu to kao ?ovjek ne?u zaboraviti nikada. Malo je društava i organizacija koje se tako dostojno nosile svoje ime kao što ga nosi Napredak i tako dostojno o?uvale svoju vertikalu.” A veleposlanik Republike Hrvatske Josip Vrboši? re?e: “Svojim stogodišnjim djelovanjem HKD Napredak na najbolji mogu?i na?in predstavlja konstantu opstojnosti hrvatskog identiteta i jedinstven primjer njegova opstanka koji izaziva divljenje zbog njegova nacionalnog kulturnog naslje?a, poštuju?i i istodobno razli?itost drugih kultura te šire?i jezik tolerancije i razumijevanja kao temelj zajedni?koga života. Ekumenska politika suradnje i uzajamnog uvažavanja sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine koju Napredak ustrajno proklamira i provodi te afirmacija kulturnog stvaralaštva bosansko-hercegova?kih Hrvata kao jednog od tri njezina konstitutivna naroda. Nakon traumati?nih ratnih zbivanja proteklog desetlje?a, koja su donijela teška razaranja mnogih dijelova BiH i stradanja poglavito bošnja?kog i hrvatskog naroda te dovela do sukoba me?u njezinim narodima, uspostava njezinog povjerenja me?u njima bitan je preduvjet za razvitak samoodržive i suverene BiH kao zajednice ravnopravnih naroda i svih njezinih gra?ana.”

Rezime

Najstarije kulturno društvo u Bosni i Hercegovini s hrvatskim predznakom je Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. Njegova matica je u Mostaru Osnovali su ga hercegova?ki franjevci i nekolicina hrvatskih rodoljuba u Franjeva?kom samostanu 7. sije?nja 1902. godine kao “Hrvatsko potporno društvo za potrebe ?aka srednjih i visokih škola Bosne i Hercegovine”. Statut Društva bio je potvr?en 5. srpnja iste 1902. godine, a Društvo se brzo proširilo u Bosni i Hercegovini, tako da je 1903. imalo svoju podružnicu i u Sarajevu. Potaknuti uspjehom mostarskog Društva, hrvatski rodoljubi u Sarajevu, okupljeni oko franjeva?kog subrata Tugomira Alaupovi?a, osnivali su “Hrvatsko društvo za namještanje djece u zanatstvu i trgovini”, ?ija je Pravila Vlada uru?ila 6. rujna 1904. Ova dva društva su ujedinjena na temelju njihovih skupština 10. sije?nja 1907. godine u Mostaru i 9. lipnja 1907. godine u Sarajevu pod zajedni?kim imenom HKD “Napredak”. Nakon dugogodišnjeg plodonosnog djelovanja, “Napretku” je, odlukom državnih vlasti, 1949. godine zabranjen rad. Obnoviteljski akt i Statuti HKD Napredak doneseni su na obnoviteljskoj skupštini 29. rujna 1990. u Sarajevu, odnosno 14. studenoga 1990. u Mostaru. Agresija na podru?je Bosne i Hercegovine 1992. i Obrambeni rat otežao je rad društva, ali smo mi u Mostaru, usprkos svemu, do konca 2006. održali 155 kulturnih manifestacija. Tako smo se kulturnim radom suprotstavili ratnim pustošenjima. Dana 5. prosinca 2006. održana je izborna skupština, potvr?en novi Statut Društva s konkretnim povjerenstvima i izabrana nova uprava Društva.

NEKA ŽIVI, NEKA SE ŠIRI I NEKA CVJETA HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO NAPREDAK i u slijede?em desetlje?u, stolje?u, petostolje?u, tisu?lje?u – sve do Božje volje, jer što se s ljubavlju sije – bogato klije!

Od davne 1902. do danas Hrvatsko potporno društvo, odnosno Napredak Mostar poslao je u hrvatski narod neizbrojiv broj opismenjenih osoba, te knjiga kojima je izgra?ivana i podržavana nacionalna svijest, te je njezinim knjigama izgra?en hrvatski gra?anski stalež u Herceg-Bosni, nositelj politi?ke misli u XX. stolje?u.

Hrvatsko potporno društvo, odnosno Napredak Mostar nikada nije u svome radu priznavao niti društvene (klasne), niti obrazovne razlike me?u Hrvatima, pa tako ni upravne ni politi?ke granice koje su dijelile hrvatski narod, nego je ?ake, u?enike i studente stipšendirao i knjige, pomo?u svojih povjerenika, slao u svaku hrvatsku ku?u. Pismen ?ovjek i knjiga je uvijek u hrvatskom domu bila najbolji prijatelj i u?itelj, a pokazivala je, na najvidljiviji na?in, i društveni položaj onih koji su knjige posjedovali i voljeli.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar, pod imenom Hrvatsko potporno društvo, osnovano je u zrelo doba hrvatskoga narodnoga preporoda u Herceg-Bosni, kada se osje?ala živa potreba za vlastitom inteligencijom i osnivanjem književno-izdava?kog poduze?a koje bi tiskalo knjige i publikacije neophodne za promicanje preporodnih ideja i književnih tekstova namijenjenih ?itanju, recitiranju ili pjevanju na sastancima i druženjima.

Društvene i politi?ke prilike poticale su takvu potrebu, osobito kad se preporodna ideja snažno proširila i izvan Mostara, i kada su se u ve?im gradovima osnivale ?itaonice kao središta društvenoga, književnoga i politi?koga života. Zaklju?ak o osnivanju društva za potrebne ?ake i u?enike srednjih i viših škola u BiH, te njegovanje narodnog jezika i književnosti donijeli su hercegova?ki franjevci u Franjeva?kom samostanu u Mostaru 7. sije?nja 1902. godine. Na taj na?in podigli su živi spomenik u srcima brojnih Hrvata u Herceg-Bosni i na širem podru?ju. Godine 1939. Društvo je imalo 150 podružnica i 17 povjereništava, a u razli?itim razdobljima Napredak je imao podružnice ili povjereništva u 440 mjesta.

Napredak je ratne 1942. okupljao 21.000 ?lanova. Pod izgovorom da više nemaju ?lanstva, komunisti?ke su vlasti ugasila sva hrvatska društva, pa od 1. travnja 1949 i Napredak, koji je svio svoje tajno gnijezdo u srcima svih hrvatskih domoljuba i poput feniksa vinuo se u novi let slobodarskim nebom u jesen 1990. godine. Nakon obnove broj podružnica postepeno raste. Godine 2002. Napredak ima 66 podružnica i 3 povjereništva.

U vihoru drugoga svjetskoga rata Napredak, prvenstveno zbog svojih povijesnih zasluga, postaje središnjom potpornom i izdava?kom ku?om u Bosni i Hercegovini. Pomaže se u?e?oj mladeži, smješta ih se u domove i tiskaju se nove knjige. Unato? ratu, na visokoj je humanitarnoj razini. Napredak ni tada nije dijelio stipendije i tiskala ni jednu knjigu kojom bi bilo iznevjereno njegovo na?elo pravednosti i slobode, umjetnosti i humaniteta.

Proživjevši krizu iz 1949. do 1990. kada su komunisti?ke vlasti zabranile rad Hrvatskog kulturnog društva Napredak i prisvojile svu njegovu imovinu, tek u zoru demokracije ?ine se usješni koraci koji su doveli do obnove rada Napretkove središnjice u Sarajevu 29. rujna 1990., te 14. studenog iste 1990. godine i Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar i još nekoliko podružnica po Hercegovini.

Tijekom minulih dvanaest godina Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar održalo je 65 tribina, objavilo 46 knjiga, priredilo 16 izložaba, proslavilo jedanaest Napretkovih Boži?nica, zapo?elo i ostvarilo Tjedan hrvatske kulture (- s ?etiri koncerta, a u dva bili suorganizatori i objavilo ?etiri Napretkova povijesna kalendara. Odradili smo ukupno 125 manifestacija. Na navedenim manifestacijama predsjednik je održao prosje?no po dva govora.

Sve?ano obilježavanje stote obljetnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar po?elo je prigodnom Tribinom 7. sije?nja 2002. godine u Mostaru. Tijekom ove godine održali smo pet prigodnih tribina i sve?anu skupštinu u Mostaru, objavili tri knjige i priredili ?etvrti Napretkov povijesni kalendar za 2003. Kona?no, sve je to sažeto i ilustrirano u knjizi Stoljetnica mostarskog Napretka, što je, bez ikakve sumnje, vidljivi i trajni dokaz višestruke djelatnosti nekolicine entuzijasta koji to nisu trebali biti, ali dokazuju da se Napredak voli pam?enjem i potporom.

Minulih stotinu godina postojanja Hrvatskog potpornog odnosno kulturnog društva Napredak za hrvatski narod u Bosni i Hercegoivni dar je i milost, poticaj i nadahnu?e za nove izazove i nove pothvate: da budemo ponosni na svoje korijene, na svoje pre?e koji su s velikom mukom kro?ili putove kako bi poslovi?no nadarenoj ali siromašnoj našoj mladeži osigurali ljepšu i sretniju budu?nost, te stvorili doma?u inteligenciju.

Kroz minulih stotinu godina Hrvatsko potporno odnosno kulturno društvo Napredak Mostar proživljavalo je sve uspjehe i padove, sve nade i sumnje, sva razo?aranja i uzlete koje je proživljavao hrvatski narod u posljednjih stotinu godina. HKD Napredak Mostar je tako ugra?en u intelektualnu i moralnu povijest hrvatskoga naroda. On je svijest i savijest hrvatskoga naroda kroz dvadeseto i na po?etku dvadeset i prvoga stolje?a. Sto peta obljetnica je obilježena kao i hrvatska politi?ka povijest, diskontinuitetom, zabranama, ali i slavom!

Priznanja i ?estitke su stizale s raznih strana. Posebno mi je so?na ona što ju je uputila Nevenka Vu?emilovi. Is?itavaju?i zasluge Napretka, koga su uztemeljli franjevci, Nevenka Vu?emilovi? poru?uje: ?ovjek ne može ostati hladan nakon iš?itavanja izvještaja u povodu proslave stogodišnjice Kulturnoga društva "Napredak". Još u tijeku ?itanja svih zamisli, nastojanja i brojnih ostvarenja koja se izlistavaju u vijencu samoga Društva osje?amo kako se grudi nadimaju ponosom, a srce puni zadovoljstvom. Dragi bosansko-hercegova?ki fratri, ?estitam vam na vašim gradivnim zamislima, plemenitim nastojanjima i uspjelim ostvarenjima. Treba poželjeti samo da se ovakvo sebedarje proširi, uplete u širje društveno tkivo i produži zauvijek! I ljudi politike izrekli su svoje divljenje. “Napredak je apsolutno prava vrijednost, rekao je veleposlanik Bosne i Hercegovine Zlatko Dizdarevi?, koja je ugra?ena u BiH i bez koje BiH ni kao ideja ni kao stvarnost ne bi mogla postojati. Nije rije? samo o Napretku kao hrvatskom društvu, nego Napretku koji je, mi smo se uvjerili stotine puta, vrijednost cijele BiH i svih njezinih gra?ana i naroda. Napredak je u danima kada je Sarajevo bilo u okruženju totalnog zla bio organizacija, društvo, sinonim dobra, filozofija dobra koja je nadrastala i nadrasla zlo u danima kada je zlo, ?inilo se pobje?ivalo na sve strane. Ja mu to kao ?ovjek ne?u zaboraviti nikada. Malo je društava i organizacija koje se tako dostojno nosile svoje ime kao što ga nosi Napredak i tako dostojno o?uvale svoju vertikalu.” A veleposlanik Republike Hrvatske Josip Vrboši? re?e: “Svojim stogodišnjim djelovanjem HKD Napredak na najbolji mogu?i na?in predstavlja konstantu opstojnosti hrvatskog identiteta i jedinstven primjer njegova opstanka koji izaziva divljenje zbog njegova nacionalnog kulturnog naslje?a, poštuju?i i istodobno razli?itost drugih kultura te šire?i jezik tolerancije i razumijevanja kao temelj zajedni?koga života. Ekumenska politika suradnje i uzajamnog uvažavanja sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine koju Napredak ustrajno proklamira i provodi te afirmacija kulturnog stvaralaštva bosansko-hercegova?kih Hrvata kao jednog od tri njezina konstitutivna naroda. Nakon traumati?nih ratnih zbivanja proteklog desetlje?a, koja su donijela teška razaranja mnogih dijelova BiH i stradanja poglavito bošnja?kog i hrvatskog naroda te dovela do sukoba me?u njezinim narodima, uspostava njezinog povjerenja me?u njima bitan je preduvjet za razvitak samoodržive i suverene BiH kao zajednice ravnopravnih naroda i svih njezinih gra?ana.”

Rezime

Najstarije kulturno društvo u Bosni i Hercegovini s hrvatskim predznakom je Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. Njegova matica je u Mostaru Osnovali su ga hercegova?ki franjevci i nekolicina hrvatskih rodoljuba u Franjeva?kom samostanu 7. sije?nja 1902. godine kao “Hrvatsko potporno društvo za potrebe ?aka srednjih i visokih škola Bosne i Hercegovine”. Statut Društva bio je potvr?en 5. srpnja iste 1902. godine, a Društvo se brzo proširilo u Bosni i Hercegovini, tako da je 1903. imalo svoju podružnicu i u Sarajevu. Potaknuti uspjehom mostarskog Društva, hrvatski rodoljubi u Sarajevu, okupljeni oko franjeva?kog subrata Tugomira Alaupovi?a, osnivali su “Hrvatsko društvo za namještanje djece u zanatstvu i trgovini”, ?ija je Pravila Vlada uru?ila 6. rujna 1904. Ova dva društva su ujedinjena na temelju njihovih skupština 10. sije?nja 1907. godine u Mostaru i 9. lipnja 1907. godine u Sarajevu pod zajedni?kim imenom HKD “Napredak”. Nakon dugogodišnjeg plodonosnog djelovanja, “Napretku” je, odlukom državnih vlasti, 1949. godine zabranjen rad. Obnoviteljski akt i Statuti HKD Napredak doneseni su na obnoviteljskoj skupštini 29. rujna 1990. u Sarajevu, odnosno 14. studenoga 1990. u Mostaru. Agresija na podru?je Bosne i Hercegovine 1992. i Obrambeni rat otežao je rad društva, ali smo mi u Mostaru, usprkos svemu, do konca 2006. održali 155 kulturnih manifestacija. Tako smo se kulturnim radom suprotstavili ratnim pustošenjima. Dana 5. prosinca 2006. održana je izborna skupština, potvr?en novi Statut Društva s konkretnim povjerenstvima i izabrana nova uprava Društva.

NEKA ŽIVI, NEKA SE ŠIRI I NEKA CVJETA HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO NAPREDAK i u slijede?em desetlje?u, stolje?u, petostolje?u, tisu?lje?u – sve do Božje volje, jer što se s ljubavlju sije – bogato klije!