Ukorak s vremenom

Razmišljanje nad djelatnostima Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru

hazud

Razmišljanje nad djelatnostima Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru

Slijedi eho na pročitano pismo i šaljem ga na meni poznate adrese:

Prof. dr. fra Andrija Nikić
Predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napretka Mostar

Poštovani i dragi Profesore, predsjedniče Napretka!

Ovo Vaše pismo je vrijedno svake pažnje pa ću mu posvetiti malo dulje razmatranje. Ono nije samo zamolba za pomoć, nego signal za obnovu prijateljstva i suradnje između Hrvata u zavičajnoj domovini (RH i BiH) i Hrvata u dijaspori diljem Svijeta. Akciju HKD Napretka trebala bi slijediti barem još Matica hrvatska i HAZU.

Danas je zabrinjavajuće da su BiH i napose RH svele sveukupni odnos prema Hrvatima u dijaspori na nižu razinu, nego je to bilo čak u obadvije Jugoslavije i u davnoj Austrougarskoj Monarhiji. Republika Hrvatska otežava ili čak uskraćuje pravo glasovanja Hrvatima u dijaspori, što je protivno temeljnim načelima Povelje UN-a o ljudskim pravima.

Matica Hrvatska je u olovnim vremenima komunističke Jugoslavije osnivala Ogranke MH ili Društva prijatelja MH u dijaspori, a sada ne surađuje niti s postojećima još djelujućim Ograncima.

HAZU u Zagrebu nema čak niti Razred za Hrvatsku dijasporu niti za hrvatske znanstvenike u dijaspori, a znade se da svaki treći hrvatski znanstvenik djeluje u dijaspori i da su hrvatski znanstvenici, uspješnije i bolje nego itko drugi pronijeli uzorni glas o Hrvatima u iskonskom zavičaju i diljem dijaspore..

Polazeći od ovog zabrinjavajućeg odnosa matičnih država RH i BiH prema svojoj dijaspori na polju ljudskih prava, na polju suradnje u gospodarskoj i drugoj politici, na polju kulture, struka, znanosti i umjetnosti, Vaše pismo, poštovani profesore Nikiću pojavljuje se kao opći zov za međusobnu suradnju svih Hrvata.

Vjerujem da ima među našim ljudima u dijaspori takovih, koji su voljni pomoći svaku djelatnost Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru. Među takove spadam i ja pa me to potiče da razmotrimo i uspostavimo najbolje načine pomaganja.

Institucionalna suradnja i pomaganje dijaspore domovini

Osobno smatram, na temelju tri četvrtine stoljetnog iskustva u osnivanju hrvatskih udruga u dijaspori i njihovog djelovanja u korist zavičajne domovine, da bi bilo najbolje i najuspješnije institucionalno pomaganje HKD Napretku u Mostaru i drugdje.

To znači, da bi Središnjica HKD Napredak trebala osnivati u dijaspori svoje Ogranke HKD Napredak ili Društva prijatelja HKD Napredak i kroz njih ostvarivati svaku suradnju i pomoć.

Vaš navod u gornjem pismu da su hercegovački franjevci, nakon olovnih vremena, istom godine 1902., u Mostaru, utemeljili Društvo za pomoć poslovično nadarenoj a siromašnoj hrvatskoj mladeži iz Hercegovine i Bosne, poslije Napredak. je i danas poticajan i inspirirajući za dobra djela.

Da bi pomogli brojnijoj mladeži, franjevci su godine 1906., sagradili i đački dom – Napretkov konvikt. U tomu je Domu, do komunističke zabrane 1949. godine, bilo više od 1350 učenika – mladih hrvatskih umnih radnika.

Napredak je imao svoju pismohranu, knjižnicu, čitaonicu i suvremene učionice, svoj vrt, svoje gospodarsko dobro i sve što je trebalo za život i uspjeh mladeži koja je učila.

Sve ovo i još više uvjetovano okolnostima i diktatu vremena za učenje, za stjecanje stručnosti i za ustoličenje znanosti treba hrvatska mladež u Herceg-Bosni imati sada i ubuduće.

Zato ponavljam, da bi se svestrana suradnička pomoć Hrvata iz dijaspore za HKD Napredak u domovini mogla najbolje, najsigurnije, najtrajnije i najuspješnije obavljati kroz Napretkove udruge, koje trerba osnivati u dijaspori.

Sveti Franjo je rekao: Braćo, činimo dobro, dok još imamo vremena!”

Mi imamo u Hrvatskoj dijapori cijelog svijeta i ovdje u Švicarskoj mnogo odličnih franjevaca, koji su ne samo uzorni navjestitelji Božje riječi ispred Oltara, nego su dobri okupljači vjernika i onih koji trebaju vjernici postati pa bi se među takvim franjevcima sigurno našlo pojedinaca, koji bi se primili ustrojstva Napredkovih društava.

Takvu ulogu može preuzeti svaki franjevac ili on može naći najsposobnije ljude – laike u svojoj Hrvatskoj katoličkoj misiji.

Kroz tako zamišljene udruge, društva ili, ili, ili… ispostave domovinskog HKD Napretka u dijaspori može se sistemom skupljanja novaca (od mnoštva po malo prikupiti mnogo), od čega će HKD Napredak u domovini imati osjetnu korist.

Ovaj način ne isključuje pojedince na slanje svojih priloga na date brojeve bankovnog računa. Štoviše, trebalo bi možda za pošiljatelje većih iznosa, na primjer CHF 1000 i više uvesti pismene Zahvalnice, na kojima bi bilo ime darovatelja i iznos. Darovatelj može lijepo izvedenu Zahvalnicu uokviriti i objesiti na zid u svome stanu. To nije samo ukras, nego uzor za svakog posjetitelja, koji vidi takvu lijepo izvedenu Zahvalnicu pa će i on ili ona slično postupiti.

Za vrijeme posljednjeg Srbsko-okupacijskog i genecidnog rata protiv Hrvata, brojni Hrvati iz dijaspore preuzeli su pomaganje pojedinim prognanim obiteljima.

Bilo je dosta dijasporskih Hrvata, koji su preuzeli takozvano kumstvo za ugroženu prognanu djecu. I ja osobno, uz zbrinjavanje svoje obitelji, rodbine i sudioništva u organiziranoj humanitarnoj pomoći za Hrvatsku i za BiH preuzeo sam kumstvo za dvoje djece iz BiH po CHF 200 mjesečno do stjecanja zvanja. Takvim oblikom kumstva bi se i sada moglo pomoći školovanje hrvatske djece u BiH i u RH.

Mogu reći iz dobrog poznavanja i iz suradničkog iskustva, da su naši franjevci u Švicarskoj (slično i drugdje!) bili vodeći u skupljanju i odpremanju svih oblika pomoći za sve ratne stradalnike u BiH i u RH. To čine i sada, kad se ukaže potreba.

Dakle, svaka akcija pomoći domovini iz dijaspore može se najbolje, najučinkovitije, najtrajnije i najsigurnije sprovoditi posredstvom institucija. Osnivajmo Napretkove institucije u dijaspori! To veledjelo ne može nitko uspješnije sprovesti, nego franjevci, a mi Hrvati – laici ćemo im se pridružiti.

Još jedan podatak o knjigama

Uz ostalo, traži se pomoć u knjigama. Osobno najavljujem dar od oko 1000 knjiga i oko 500 publikacija trajne vrijednosti. Dogovorno na telefon +061 321 81 05 u Baselu, mogu ih preuzeti naši ljudi, koji sa svojim vozilima putuju u Hercegovinu.

Uz izraze osobitog štovanja i pozdrav, preporučam se za svaku moguću suradnju.

Mr.sc. Dragan Hazler, osnivač brojnih hrvatskih udruga i sudionik u raznim akcijama pomoći domovini Hrvata u RH i u BiH

 

Basel, 26. kolovoz 2012.