Predstavljena knjiga Codex moralis Croaticum
U Napretkovom domu u Mostaru 18. lipnja 2015.
Predstavljena je knjiga Mile Prpe,
Codex moralis Croaticum – Hrvatski moralni kodeks,
Basel/Zagreb, 2015.
{gallery}hkd-codex-moralis-croaticum-2015-06-18{/gallery}
Svečanost su priredili:
HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI SA SJEDIŠTEM U MOSTARU,
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO “NAPREDAK” I GLAS BROTNJA.
U programu su sudjelovali:
akademik Mile Prpa, fra Andrija Nikić i akademski glumac Ante Luburić.
Voditeljica programa bila je novinarka Danijela Šakota.
Program su glazbeno obogatili učenici Osnovne glazbene škole ‘Brotnjo’.
Akademik Mile Prpa nam je došao ozaren s porukom: „IMAMO HRVATSKU! Zato! Jedinstvo cjelokupnog hrvatskog nacionalnog korpusa svima treba biti alfa i omega, u svakom postupanju, u svakom napisu, u svakoj privatno i javno izgovornoj ili pisanoj riječi To je najviši zakon kojeg svaki Hrvat i svaki hrvatski državljanin bezuvjetno mora poštivati.”
Prvi je o knjizi govorio autor Mile Prpa:
Jedan od glavnih ciljeva ovog Codexa je da aktiviramo i pokrenemo cijeli hrvatski narod u Domovini i svijetu u pravcu stvaranja njegovog nacionalnog, duhovnog, moralnog a posebno i političkog jedinstva. Zato, ubuduće, moramo voditi hrvatsku politiku ne samo na razini Republike Hrvatske, već na razini cijelog hrvatskog nacionalnog bića, bez obzira gdje se pojedini dijelovi hrvatskog naroda nalazili u svijetu. Po tom pitanju trebamo se ugledati u državu Izrael. To je okosnica, to je zaglavni kamen, to je temeljni stup ovog našeg Codexa moralis Croaticum, kao jedinog naroda koji ga u svijetu ima”- naglasio je autor tijekom predstavljanja knjige Hrvatski moralni kodeks i posebno pozdravio Mostar i ljubitelje lijepe riječi koji su nazočili predstavljanju: ” Namjerno sam išao najprije na Mostar da bih i na simboličan način pokazao da je Codex moralis Croaticum sačinjen, ne na razini Republike Hrvatske, već prioritetno na razini cijelog hrvatskoga nacionalnoga bića, kojeg moramo početi okupljati i oblikovati ga u jedno političko i nacionalno, duhovno i moralno – misleće tijelo, da bi smo se održali kao narod na ovoj vjetrometini zla, koja sve više puše na sve brojnijim paralelama i meridijanima svijeta. Ovu knjigu, i prije neg je izišla iz tiska, više internet portala nazvaše – Imamo ono što svijet nema – Hrvatsku nacionalnu i duhovnu bibliju. A znamo što je Biblija – to je Božja riječ kroz vjekove”.
Ulomke i stihove iz knjige čitao je akademski glumac Ante Luburić, a predstavljanje “Codex moralis Croaticum” glazbeno su obogatile učenice Osnovne glazbene škole Brotnjo Lara Jurešić(gitara); Marijeta Šarac(violina) i Leonarda Šarac(gitara), Himnu ‘Lijepa naša Domovino’ izvela je studentica Marija Perišić.
O autoru i Codex-u opširniji prikaz izrekao je prof. dr. fra Andrija Nikić.
Tekst donosimo u cijelosti:
PREDSTAVLJANJE KNJIGE Mile Prpe,
Codex moralis Croaticum – Hrvatski moralni kodeks,
Basel/Zagreb, 2015.
Cijenjeni Mile!
Dragi prijatelji!
Čast mi je što osobno, te uime članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Glas Brotnja u Napretkovom domu u Mostaru mogu pozdraviti plodnog hrvatskog djelatnika Milu Prpu. Mile, dobro nam došao i donio knjigu Hrvatski moralni kodeks.
1.Kratki životopis
Mile Prpa, prema wikipediji, rođen je u Siveriću, 2. kolovoza 1944. godine. On je hrvatski književnik, slikar, filozof i kolumnist. Piše pjesme. Autor je zbirke soneta koja se zove Sonetna rapsodija. Autor je preko pedeset tisuća stihova te velikog slikarskog projekta. Štoviše, iseljena Hrvatska više zna za njega, a spada u kolumniste kojeg internetski portali Hrvata u svijetu vrlo često citiraju. Autor je uglazbene pjesme Hrvatski izlog. Prpin slikarski opus sastoji se od više od 600 radova. Uglavnom su u tehnici ulja na staklu. Toliko s wikipedije.
Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori – sa sjedištem u Baselu. Stvara pod motom “Život mi ne daje pravo da budem jači i viši od drugih, ali mi daje pravo da dajem od sebe i jače i više od drugih.”
Akademik Mile Prpa večeras je s nama u Mostaru. Došao je s knjigom koja ima preko 190 naslova. Naslove nije potrebno, a nije ni moguće sve večeras čitati. To je, čini mi se, jedan odgojni priručnik. U podnaslovu stoji: Prilog programu duhovne obnove Hrvatske. Taj dodatak mi se sviđa i, kao fratar i svećenik, molim da hrvatski narod progleda i uputi svoje molitve Bogu da se Božja milost razlije po dušama hrvatskog naroda kako bi moralne silnice usrećile Republiku Hrvatsku.
1.Značenje naslova knjige
Prije nekoliko dana – 10. lipnja t. g. – dobio sam obavijest da je izišao iz tiska Codex moralis croaticum – Hrvatski moralni kodeks – u nakladi Hrvatske akademske zajednice „Kralj Tomislav”. Na koricama stoji da je izdavač i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti domovine i dijaspore, Zagreb/Basel, 2014./2015. godine. U zanosnoj najavi stoji da je ovo “knjiga svenacionalnog značaja, ogledalo budućim naraštajima, putokaz njihovog postupanja, politički, moralni nauk za budućnost.” Potom stoji: “U Codexu su obrađene 192 teme na nacionalnoj razini suvremenih, ali i povijesnih događaja, koji imaju refleksije na političku sadašnjost. Tekstualno, neke teme obrađene su duže, neke kraće sa snažnim moralnim i duhovnim porukama. Između svake teme ubačena je jedna autorova odgovarajuća izreka (misaona krijesnica). Codex ima vrlo snažno ugrađen i duhovni karakter. Knjiga nije jednoznačna, “prošetala” je kroz brojne znanstvene oblasti i discipline, što joj daje karakter polivalentnosti. Knjiga se lagano čita jer snaga izrečenih misli ostavlja vrlo duboke dojmove” – toliko iz oglasa!
Knjiga koju držim u ruci je naslovljena latinskim naslovom. Prva riječ Codex prema Općem hrvatskom leksikonu riječi znači zbirku pravila o ponašanju, postupcima i slično.
Druga riječ moralis dolazi od latinske riječi – mos – moris što prvotno znači običaj. U konkretnom značenju to bi bila “ukupnost načela, pravila i propisa kojima se s obzirom na dobro i zlo ravnaju članovi nekog društva ili neke religijske zajednice… Za moral su karakteristični vrijednosni sudovi koji se odnose na slobodan čin ljudske osobe. U tim prosudbama vrijednost… proizlazi iz stava o smislu čovjekova djelovanja i čovjekovu cjelovitu ispunjenju. Riječ je o moralnom dobru koje je svojstveno čovjeku i prema kojem on teži. Otud proizlazi obvezno, normativno obilježje moralnog suda i pravila prema kojima se taj sud ravna (moralna norma). Norme se ostvaruju preko osobnoga vrijednosnog suda – savjesti, koja usklađuje konkretan čin ili postupak s objektivnim moralnim normama. Zato moral uvijek uključuje subjektivnu stranu (osobnu savjest) i objektivnu stranu (vrijednost na koju se savjest oslanja)… U kršćanstvu je iz Starog zavjeta prihvaćen Dekalog – Deset Božjih zapovijedi načelo osobne odgovornosti te novozavjetno načelo o ljubavi prema Bogu i bližnjemu… Katolička moralka temeljno evanđeosko načelo (ljubav prema Bogu i bližnjemu) dopunjuje naravnim moralnim zakonom i precizira propisom.”
Treću riječ croaticum – hrvatski razumijemo, ali još nismo uspjeli doživjeti opće prihvaćanje propisa moralnog zakona kod svih Hrvata. Tako i u buduće ostaje životni program odgoja.
2.Upozorenje na sadržaj knjige
Codex je sastavio, komentare napisao, pjesmama popratio i mislima okitio hrvatski umjetnik, pjesnik i slikar, te poznati internet kolumnist gospodin Mile Prpa. Mile je uložio puno truda u sastavljanju ove knjige. U njoj su 192 naslova. Listajući Codex dobiva se dojam da je ovo i povijesni priručnik zbivanja posljednjih 888 godina – od 1002. do 1990. – kad je hrvatski narod živio bez slobode – ali ima u knjizi govora i o papi Agatonu i Hrvatima (678-681), te papi Ivanu VIII. koji 7. lipnja 879. piše pismo “Ljubljenom sinu Branimiru” (str.16). I tijekom minulih 1136 godina pieše Prpa „preko hrvatskog naroda lome (se) koplja u obrani kršćanstva od svih mogućih nasrtaja” (str.17.). Sintagma Antemurale christianitatis – predziđe kršćanstva, koju je papa Lav X. dao Hrvatskoj u pismu banu Petru Berislaviću, službeno prati hrvatski narod još od 1519. godine, ali neslužbeno se u tadanjim razgovorima koristila i trideset godina ranije (str. 49).
U Kodeksu se može pratiti vrijednost slobode. Ponovljen je poznati četverac velikog hrvatskog pjesnika Ivana Gundulića :
“O liepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do,
Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
Ne mogu bit plata tvoj čistoj lipoti” (str.10)
Knjigom se proteže nit poruka o slobodi: “Sloboda nije ni skupa ni jeftina, ona uvijek ima isti vrijednost – ona je neprocijenjiva” (str. 11). Ili: “Sloboda je uvijek gladna pa je vječno treba hraniti dobrim djelima i mudrošću naroda. Mudri i složni narodi baštine slobodu.” (str. 11). “Sloboda je knjiga koju treba svaki dan čitati…” (str. 13). Autor ističe: “Postoje dvije slobode – ona koju daju vlasti i ograničena je društvenim normama, i sloboda koja dolazi od Boga, ograničena je ‘zakonima’ morala” (str. 164.). “Gubitak slobode je jedan od najtežih bolova kako naroda jednako i pojedinca” (str. 56). “Sloboda naroda se najčešće gubi zbog zabluda njegovih političara (str. 113).
Nakon što je 16. studenog 2012. godine Žalbeno vijeće Haškog suda donijelo oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, akademik Mile Prpa je spjevao “ODU RADOSTIi posvetio je oslobođenim hrvatskim generalima)
Odu radosti akademik Mile Prpa je uputio ne samo hrvatskim pobjedničkim generalima nego i dr. Franji Tuđmanu jer, piše Mile “Hrvatska treba zahvaljivati Bogu što je u izuzetno kritično vrijeme svoje povijesti imala jednog dr. Franju Tuđmana” (str. 175). Nakon odnosa Hrvatske prema Bosni i Hercegovini akademik Mile Prpa je upisao: “Svaki narod bi trebao dobro prokopati po svojim korijenima i proučiti svoje podrijetlo, I odbijati sve ono što mu je kroz povijest nametnuo silom kao kulturnu, vjersku ili neku drugu duhovnu tekovinu” (str. 190). Mi bismo trebali biti budni: “Svi oni koji su se izgubili u povijesti, izgubili su se do kraja” (str. 192.). Ne dogodilo se!
U mnoštvu tema, po mom mišljenju, obitelj bi trebala imati u Codexu posebno mjesto. Naime, obitelj je temelj hrvatskog naroda. “Obitelj je osnovna društvena zajednica roditelja i djece, ili roditelja, djece i rodbine. Ima biološko-reproduktivnu, ekonomsku i odgojnu funkciju. U obitelji dijete uči jezik, kulturu, stječe prva znanja, socijalizira se i personalizira, postupno uključuje u svjetonazor i određenu konfesiju. Prema novijoj kršćanskoj teologiji obitelj je ‘domaća Crkva’, ‘Crkva u malome’, gdje dijete na najprimjereniji način uči odnos prema bližnjemu, odgovornost, brigu, solidarnost, poštovanje.”
Nadalje, često se čuje da je hrvatski ujedno katolički narod. Tom narodu je danas potrebna duhovna obnova. Krist je započeo obnovu čovječanstva čudom u Kani Galilejskoj. Ljubav dvoje mladih posvetio je sakramentom svete ženidbe. Isus je započeo obnovu čovječanstva obnovom obitelji. Potom je donio prispodobu o Milosrdnom Samarijancu, pa objavio Ustav Katoličke crkve – osam blaženstva, sve zakone i proroke sveo na dvije zapovijedi ljubavi.
Papa Franjo je u Sarajevu 6. lipnja 2015. krenuo u razobličavanje mita o ‘teorijama urote’ i prozvao svjetske ‘elite’ koja kuhaju ratne sukobe i provode razorne eksperimente uz pomoć kojih smanjuju broj stanovnika – tisuće dječice umrlo je od posljednica cijepljenja u Bosni i Hercegovini. U svijetu se ujedinjuju vladari kaosa: od bankaroida – kako ih zove Davor Pauna, preko farmaceutske mafije, do tzv. Dobrotvora poput Billa Gatesa, koji je osmislio najfiniji model ubijanja ljudi.
3.Hrvatska stvarnost
Jučer (17. lipnja 2015.) je Tomislav Karamarko naglasio kako “je u zadnje tri godine iz Hrvatske iselilo 100.000 mladih ljudi i kako danas nije riječ o ljudima koji u svijet odlaze kopati kanale nego odlaze mladi, obrazovani ljudi. Istaknuo je da danas u Hrvatskoj na 11 zaposlenih ima 10 umirovljenika”. Akademik Mile Prpa upozorava na demografsku obnovu Hrvatske i piše: “Demografska obnova Hrvatske jest najprioritetniji zadatak hrvatske države, to je prioritet ispred svih prioriteta i to ponajprije u pravcu zaustavljanja daljnjeg iseljavanja mladih ljudi iz Hrvatske u strane zemlje, a potom pokrenuti snažni povratak naših iseljenika u Hrvatsku.” (str. 77). Temelj tom prioritetu je obitelj. Sve više je neženjenih (42.040) i neudanih (30.550), sve više obitelji bez djece ili s jednim djetetom. A don Anto Baković je sa svojim Narodom, podržavan od dr. Franje Tuđmana, postigao nemjerljive rezultate. Potom nam dr. Franjo Tuđman umri, a don Anto je bio prisiljen ugasiti Narod. Hrvatska ostade ne samo bez mladih, nego i bez djece. Ona se pretvara u zemlju staraca. Mi smo ostali i ne smijemo se zaustaviti. Pred današnjem hrvatskom narodu, usprkos suvremenog rata protiv obitelji potrebno je učvršćenje i obnova obitelji. Obitelji treba vratiti Dekalog, dvije zapovijedi ljubav protkane kodeksom kršćanstva: Ljubi, pa čini što hoćeš! – odzvanja poruka sv. Augustina. – Bez djece u Hrvatskoj je 348.185 obiteljskih parova, što je 28,6 posto od 1.215.865 obitelji, objavio je Glas Slavonije 13. srpnja 2013. Dana 31. kolovoza 2013. Slobodna Dalmacija je objavila: „U osnovnim školama od lani ‘nestalo’ 209 razreda. Dana 26. ožujka tekuće 2015. godine objavljene su “Porazne brojke. Manjak prvašića u 15 od 29 škola u /karlovačkoj/ županiji…. Dana 23. veljače 2015. Hrvatska je zbog malog broja rođene djece ostala bez grada veličine Daruvara! – Dok se političari svađaju, Hrvatska izumire. Prošle godine rođeno je manje od 39 tisuća djece, što je gotovo 13 tisuća manje nego što je umrlo. Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj se prošle godine rodilo 39.596 djece, a umrlo je 52.427 ljudi… što je prvi put u povijesti. To bi značilo da je Hrvatska zbog malog broja rođene djece ostala bez grada veličine Daruvara.
Crkva i demografi upozoravaju da političari ignoriraju ovaj problem, a pronatalitetne politike uopće nema.
Umjesto zaključka
Akademik Mile Prpa stavlja nam za uzor primjer bl. Alojzija Stepinca. Stepinac je 3. listopada 1946, na montiranom sudskom procesu u Zagrebu posvjedočio: “Hrvatski se narod plebiscitarno izjasnio za hrvatsku državu i ja bih bio ništarija, kad nje bih osjetio bilo hrvatskog naroda, koji je bio rob u bivšoj Jugoslaviji” (str. 171). Autor nas upozorava na činjenicu: “Mi smo maleni – bolje reći malobrojni A.Nikić- , a svijet je velik,. Ali princip ljubavi za kojeg se zalažemo nadilazi po veličini i nas i veliki svijet” (169).
Katolički moralist dr. Tonći Matulić u jednom svom govoru kaže: „Teško je povjerovati da čovjek kao pojedinac može normalno živjeti i ostati duhovno i moralno neokrznut od raznih utjecaja pet različitih državnih uređenja. Jednima je to bio kairos za učvršćivanje svog katoličkog predanja, a drugima za slabljenje ili napuštanje Crkve” rekao je dr. Matulić upozorivši da su se ideološke podjele uvukle u dušu hrvatskog čovjeka a narod je razjedinjen na regionalnoj, obiteljskoj i osobnoj razini. Sukobi među ideologijama su uzimali danak u ljudstvu, idejnom i duhovnom oblikovanju mentaliteta hrvatskih ljudi. „Duhovna obnova hrvatskog naroda jedina je kadra osigurati kvalitetna i učinkovita sredstva za istinsko pomirenje među ljudima. Prava i istinska pomirba moguća je samo među ljudima, ne među ideologijama, jer su ideologije međusobno nepomirljive i isključive, a konkretni živi ljudi nose u sebi breme zlopamćenja, teret grijeha, dramu zločina, krvnoga i moralnoga protiv humanosti. U tome im jedino utjeha kršćanske vjere, njena bezuvjetna okrenutost konkretnom čovjeku i služenja njemu može poomoći.
Završio bih objavljenom željom: “Unesimo svjetlost u svoju povijest, neka svijetli svim ljudima i narodima svijeta!” (str. 158).
Nakon najava, analiza, upozorenja, iskrenih želja i uspjeha, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović bi završila: Vjerujem u te, zemljo moja Hrvatska! Kolinda je tako zaključila i oduševila masu okupljenih. Uistinu nakon toliko stoljeća, desetljeća i godina, zahvaljujući Kraljici mira i žarkim molitvama vjernog puka, te čarkoj ljubavi naših branitelja na čelu s dr. Franjom Tuđmanom, želimo da se Hrvatska vraća kući i Bogu!
Uvjeren sam da je i autor zbirke pravila o ponašanju, postupcima… akademik Mile Prpa, sastavljajući svoj Codex, imao pred sobom duhovnu obnovu hrvatskog naroda.
Hvala mu na trudu!
++++++
Završili smo večerašnji susret porukom akademika Mile Prpe: „Samo srca puna ljubavi za našu Hrvatsku, mogu je izvesti na Božji put, na put blagostanja i njenog svekolikog prosperiteta u budućnosti. Neka ovaj Codex, kao najljepša duhovna ogrlica, visi oko vrata Lijepe naše i neka svjetluca svim njenim budućim naraštajima.”