Održivo gospodarenje vodama u slivu Neretve i Trebišnjice

Uz prigodne pozdrave koje su sudionicima okruglog stola uputili akademik Kusić i rektor Bjeliš, sudionicima se obratio i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Mostaru akademik fra Andrija Nikić. U veoma sadržajnom i toplom pozdravnom govoru, predsjednik najmlađe hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik fra Andrija Nikić zahvalio se organizatorima na pozivu i svojevrsnom priznanju mlade i tek utemeljene Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te posebice naglasio kako voda između ostalih ima i teološko značenje: “Ona može biti voda života, voda čišćenja, a ni Sakramenta krštenja nema bez vode.”

Na skupu su sudjelovali eminentni znanstvenici iz navedenog znanstvenog područja, te brojni stručnjaci i ugledni predstavnici općina i županija s područja sliva rijeka Neretve i Trebišnjice. U stručnom pogledu Akademiju je zastupala doc. dr. sc. Višnja Bukvić, koja se ovom problematikom bavi dugi niz godina.

Budući da je pozdravna riječ predsjednika HAZU sa sjedištem u Mostaru akademika fra Andrije Nikića veoma sadržajna, prigodna iznad svega iskrena i budući da je naišla na topao prijem i popraćena dugotrajnim i toplim pljeskom kod sudionika skupa, donosimo je u cijelosti.

O VODI JE RIJEČ

1. Pozdrav

Mir i Dobro!

Draga braćo i sestre, štovane kolegice i kolege akademkinje i akademici, sveučilištarci, gospođe i gospodo, dragi prijatelji!

Sve vas, od svega srca pozdravljam u ime najmlađe hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – one sa sjedištem u Mostaru. Želim i na ovaj način uspostaviti tješnje i toplije veze između hrvatskoga naroda uopće, a osobito među akademskim ustanovama.

Zahvaljujem štovanom gospodinu rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksi Bjelišu i štovanom gospodinu predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademiku Zvonki Kusiću na pozivu za sudjelovanje na razgovoru o Održivom gospodarenju vodama u slivu Neretve i Trebišnjice.

U dopisu i materijalima za ovaj Okrugli stol, gospodo rektore i akademiče, zamolili ste me da obavijest prenesem svojim suradnicima i kolegama.

Tema Okruglog stola je aktualna i vrlo zanimljiva, rekao bih životna za hrvatski narod i stanovništvo u Hercegovini i na širem području. Očekujući objavljivanje studija u odgovarajućem Zborniku, sa mnom je stigao predsjednik Skupštine naše akademije u Mostaru prof. dr. sc. Milenko Brkić i nekoliko stručnjaka, dočim mnogi očekuju opširno izvješće i studije. – Poziv sam shvatio kao zamolbu za kratko obraćanje nazočnima.

2. Predmet

Štovani i dragi znanstvenici!

Dobro je poznato da su rijeke Neretva i Trebišnjica temeljni resursi za Bosnu i Hercegovinu, a imaju jako važnu ulogu i za susjednu Republiku Hrvatsku i Crnu Goru. Zajedno, ove rijeke čine gotovo 40% tekuće vode u Bosni i Hercegovini. Naslovljene rijeke posjeduju izvanredno vrijedan biodiverzitet, a imaju i ključnu društveno-ekonomsku ulogu u proizvodnji električne energije, vodoopskrbi i poljodjelstvu.

Rijeka Neretva je jedna od najvećih na Jadranu. Ona opskrbljuje različite kulture, industrije i prirodne rezervate. Dužinom od 225 km ‒ Neretva vijuga kroz gradove i sela u Hercegovini i na kraju se ulijeva u Jadransko more na hrvatskoj obali, gradeći deltu vrlo bogatih močvara koje su zbog toga stavljene na listu močvara međunarodne važnosti, u skladu sa Ramsarskom konvencijom.[1] Rijeka Trebišnjica – jedna je od najvećih ponornica u Europi. Duga je 98 km, a s podzemnim tokovima 187 km. Vode Trebišnjice protječu kroz Gatačko, Cerničko i Fatničko polje, gdje se u ponorima gube i ponovo izviru južno od Bileće pod imenom Trebišnjica. Njezine vode pojavljuju se i kao izvor dubrovačke rijeke Omble, a najveći dio otječe podzemnim tokom u Neretvu.[2]

Područje današnje Hercegovine obiluje spomeničkom baštinom koja svjedoči o tisućljećima čovjekove nazočnosti. U Hercegovini, Bosni a i Hrvatskoj su se državne vlasti smjenjivale, ali posljednjih osam stoljeća ostala je Franjevačka Redodržava.

3. Važnost

Dragi prijatelji!

Voda u svijesti i povijesti ljudskog roda zauzima središnje mjesto, pa kao sin sv. Franje koji je vodu nazvao sestrom, izražavam zahvalnost Gospodinu Bogu za izobilje vode koju nam je darovao.

Budući da voda ima iznimnu, sudbonosnu važnost u ljudskom životu i prirodi, teološki voda ima višestruko značenje. Ona može biti voda života, voda čišćenja, a ni Sakramenta Krštenja nema bez vode. Hvala Gospodinu što je preko naših pređa tijekom tisućljeća okitio tokove rijeka svetištima u kojima se ne prestaje hvaliti Stvoritelja!

Mislim da bi sveti Franjo Asiški, da je danas došao među nas, jasno rekao: -„Hvaljen budi, Gospodine moj, što si me, zahvaljujući bratu vjetru, prije 800 godina doveo na hrvatsko tlo! – Hvaljen budi, Gospodine moj, za povjesničare i zemljopisce, akademike i znanstvenike koji su zabilježili i bilježe događaje oko mojih sinova i kćeri, dolazaka na hrvatsko tlo i ovdje neprekinuto djeluju, te su ovoj zemlji utisnuli znanstveni pečat!

Hvaljen budi, Gospodine moj, po nezaštićenima i nezaposlenima, ugroženima i jadnima, bolesnima i napuštenima, po svima onima koji od mojih sinova i kćeri dobivaju, ali i očekuju još veću zaštitu!

Hvaljen budi Gospodine moj, po svim stanovnicima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osobito po mojoj braći i sestrama, te onima koji kamogod idu sa sobom donose „Mir i dobro”!

Papa Franjo ponavlja da čuvamo stvoreno. „Poziv na čuvanje,” ističe papa Franjo, “ne tiče se samo nas kršćana, već ima jednu prioritetnu dimenziju koja je jednostavno općeljudska, tiče se sviju. To je čuvanje čitavoga stvorenog svijeta, ljepote stvorenja, kao što nam se poručuje u Knjizi Postanka i kao što nam je pokazao sveti Franjo Asiški: ‘Čuvati ‒ znači gajiti štovanje prema svakom Božjem stvorenju i svijetu u kojem živimo.’ To znači čuvati ljude, brinuti se za sve, za svaku osobu, s ljubavlju, osobito za djecu, starije, one koji su najslabiji, koji su često posljednji na koje mislimo. To znači brinuti jedni za druge u obitelji: bračni drugovi čuvaju jedan drugoga, zatim kao roditelji brinu se za djecu, a s vremenom i djeca postaju čuvari roditelja. To znači gajiti iskrena prijateljstva koja su uzajamno čuvanje u povjerenju, štovanju i dobru. U konačnici, sve je povjereno čovjeku na čuvanje; i to je odgovornost koja se tiče svih nas. Budite čuvari Božjih darova!”[3]

4. Poticaj i zahvala

Dragi prijatelji!

Na Okruglom stolu o Održivom gospodarenju vodama u Hercegovini otvorimo svoje oči i učimo od vode koja tiho teče i strpljivo i ustrajno probija tvrdu stijenu.

Učimo od rijeke koja glasno pjeva kad u svom toku naiđe na kamen.

Učimo od riba koje uvijek šute, ali svejedno su pune života.

Učimo od svitanja koje se neprestano rađa iako malo tko sudjeluje u njemu.

Učimo od stabla o dostojanstvu držanja.

Učimo od vrhunca o ponosu i čvrstoj volji.

Učimo od suncokreta da uvijek treba slijediti sunce.

Učimo od pauna da je Bog ljepota.

Učimo od jablana kako nas visine privlače.

Učimo od zvonika usprkos olujama i nevremenu, ali i sunčanim vrućinama da treba ostati uspravan!

Učimo od Humačke ploče koja ovdje usprkos stoljetnim (ne)prilikama čuva naš identitet, vjeru i jezik.

Učimo od obala, iako su udaljene jedna od druge, kako se i dalje treba vjerno gledati.

Na koncu, ali kao poruku koja je uradostila naše fratre, prisjećam se kako je Nobelovac Ivo Andrić o našim fratrima poručio: „Kad propadne i potone sav svijet i sve države, vjeruj, ovi će fratri plivati (na vodi) kao zejtin, po vrhu.” [4]

Srdačno zahvaljujem još jednom dragom i štovanom gospodinu predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademiku Zvonki Kusiću te dragom i štovanom gospodinu rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksi Bjelišu i njihovim suradnicima koji su organizirali ovaj Okrugli stol, kao uostalom i svima nazočnima na strpljenju.

Pozdravom Mir i dobro započeo sam ovo slovo pa istom toplinom želim i završiti: Neka Vas prate Mir i Dobro!

Fra Andrija Nikić
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru

Mostar – Zagreb, 19. travnja 2013.

[1] http://ntrb-mp.com/o-projektu/opis-projekta/
[2] http://www.panda.org/bs/slatkovodni/neretva___trebisnjica/
[3] http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=149486 
[4] http://www.feniks.ba/franjevci-u-bih-112.aspx