Održano predstavljenje knjige Josipa Jovića

Predstavljači tribine su bili dr. fra Andrija Nikić, gđa. Mladenka Gruica, dr. Zoran Tomić i sam autor knjige. Posebna gošća bila je mlada violinistica Nikolina Pandža koja nam je svojim sviranjem  uljepšala ovu svečanost. Na početku tribine odsvirala nam je Varijaciju u A molu, a nešto kasnije i Beriov koncert za violinu. Voditeljica je bila…

Josip Jović je afirmirani novinar Slobodne Dalmacije i Nedeljne Dalmacije. Pisao je analize, intervjue, komentare, reportaže u više hrvatskih listova kao što su Imotska krajina kao njen glavni urednik (1979. – 1983.) i Panorame(1996.). Autor je deset knjiga Dogmi usprkos (1989.), Rađanje Hrvatske(1992.), Iskušenje slobode(1997.) i …

Prvi je o autoru i knjigi govorio fra Andrija. Govorio je o autorovu životu i radu, o presudi haaškog suda, o novinarskoj nagradi 2014., te o objavljenoj knjigi. Novinar Josip Jović je ponizni sunarodnjak čije je bogoljublje i domoljublje neupitno, jer je zbog svog neovisnog i nepristranog pisanja smetao hrvatskim političarima te je postao nepoželjnim. Zbog nepoštivanja Haaškog tribunala, osuđen je 30. kolovoza 2006.godine od istog na kaznu od 20.000 eura. Prema odluci Raspravnog vijeća stoji da je iskazao „naročito flagrantno“ nepoštivanje Tribunala i „krajnji prijezir“prema Tribunalu, budući je objavio idetintet i iskaz Stjepana Mesića, zaštičenog svjedoka. Bivši glavni urednik Slobodne Dalmacije teretio se da je u prosincu 2000. godine objavio identitet i iskaz sa suđenja Tihomiru Blaškiću tada zaštićenog svjedoka optužbe, tadašnjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, te zbog toga što je nastavio objavljivati izvatke iz transkripta svjedočenja koje je svjedok iznio na zatvorenoj sjednici nakon što mu je Međunarodni sud naložio da prestane. Iako je prema obrani sam Stjepan Mesić u ožujku 1998. hrvatskim medijima rekao da je svjedočio protiv Tihomira Blaškića u Hagu, 30.kolovoza 2006., Jović je proglašen krivim jer je objavio transkripte sa zatvorene sjednice na suđenju Blaškiću.

Nakon godina sa zabranama pojavljivanja u javnosti i dopuštenju da se samo tjedno može pojaviti u kolumni u slobodnoj Dalmaciji Josip je 2014. Godine dobio Nagradu za životno djelo. Nagradu koja se dodjeljuje ljudima na kraju životnog i profesionalnog puta. I to onim ljudima koji su svojim profesionalnim zaslugama i cjelokupnim habitusom zadužili sredinu ili instituciju koja tu nagradu dodjeljuje. Potom je fra Andrija rekao nešto i o knjizi.  Memento je jedna od dviju ukoričenih knjiga u istim koricama u kojoj se sjeća  povijesnih junaka Petra Svačića, Stjepana Tomaševića, Petra Zrinskog, Frane Krste Frankopana i Stjepana Radića. Oni su tragične slavne osobe – stupovi hrvatske povijesti.“Ubijenih u različitim vremenima i okolnostima. Zajedničko im je da su prvaci hrvatskog naroda, koji nikada nije osvajao ni progonio, već je uvijek branio svoje, pružali otpor stranim osvajanjima i dominacijama ili su se naprosto našli na putu osvajanja.“ Autor još piše: naravno, nisu oni jedini, oni su samo simboli otpora nasrtajima i simboli žrtvovanja za sl9bodu, za koju su tijekom dugih vjekova pale na stotine tisuća. Druga strana knjige s istim koricama je knjiga pod naslovom SUPROTIVA. Ona predstavlja skok u aktualnu sadašnjost, koja traje. Kroz niz kolumni objavljenih u Slobodnoj Dalmaciji autor je nastojao analizirati političke i društvene stvarnosti, koji su kontinuirani nastavak događanja i tijekova od smrti utemeljitelja hrvatske neovisnost dr. Franje Tuđmana. U njima autor bilježi naznake negativnih procesa.završava sa razdobljem nakon što je Hrvatska postala članicom Europske unije. To razdoblje obilježava i produbljuje socijalno raslojavanje i siromašenje velikog broja građana Republike Hrvatske. I s Hrvatskom na rubu bankrota, opljačkanom i bez ekonomske strategije, s ograničenim suverenitetom i manjkavom demokratičnošću.

Nakon fra Andrijinog opsežnog izlaganja glumica „Sv. Klementa“ iz Splita gđa. Mladenka Gruica na sebi svojstven glumački način pročitala nam je pjesmu iz autorove knjige „Počast hrvatskim mučenicima“. Pjesma govori o zemlji kao Majci mučenika. Boriti se za domovinu, braniti vlastitu zemlju.  Kako piše sam autor: da nije bilo Kristove muke ne bi bilo kršćanstva. Da nije bilo hrvatske muke, ne bi bilo ni hrvatstva. Temeljna vrednota – ljubav prema majci koja se poistovjećuje sa  domovinom.

Nakon gđe Mladenke par riječi o knjizi i rekao je i dekan Filozofsko fakulteta u Mostaru dr. Zoran Tomić, rodom iz Radišića kraj Ljubuškog.  Josip Jović je puno citirani novinar koji je pored hrvatskih glasila, objavljivao svoje članke i u listovima iz Australije i Amerike. Do sada je napisao deset knjiga, između ostalog i Muke po Daytonu. U svojoj knjizi autor se spomenuo pet likova iz hrvatske povijesti: Petra Svačića, Stjepana Tomaševića, Petra Zrinskog, Frana Krste Frankopana i Stjepana Radića. Govori o hrvatskoj povijesti kao o povijesti mučeništva, rezultat nepostojanja države i borbe za nju. Nema političke teme koje se autor ne dotiče na sebi svojstven način.

Potom slijedi Nikolinina izvedba Beriova koncerta za violinu, da bi nam potom gđa Mladenka Gruica pročitala citat i ulomak iz knjige Suprotiva o dvojici mladih branitelja od 20 i 23 godine, o Goranu i Ivici koji su stradali spašavajući jedan drugoga. Naime, jedan od njih iako je bio već ranjen spašavao je svoga teško ranjenog prijatelja i suborca. Goran je bio sin poznatog splitskog umjetnika Rate koji je pjevao Zrinskog i Svačića, a njegov sin poginuo je poput njih. Goran je bio jedan divan  i čio mladić, športaš, te pripadnik IV. gardijske brigade iz Splita. Ta brigada u Obrambenom ratu prošla je brojna bojišta sve do Knina. Napisan je i scenarij za film koji još uvijek čekamo, izjavila je gđa Mladenka.

Na kraju nam se obratio i sam autor gosp. Josip Jović. Zašto sam napisao ovu knjigu? Nisam želio zaboraviti prošlost koja živi u nama. Podsjetnik na povijest je ova knjiga koju povezujem sa sadašnjošću. Autor bi želio mlađim generacijama približiti slike iz naše prošlosti, jer je mladi strašno malo poznaju. Te nastavlja, iz povijesti moramo izvlačiti pouke. Tisuće su stradale zato što nismo imali svoju državu. Kao politički objekt Hrvati su temelj njenog stvaranja. Zato je moramo čuvati, da naša povijest ne bi bila povijest mučeništva već povijest stvaranja. Pouka – pitanje slobode; država uvjetuje slobodu svakog pojedinca. Primjer su Kurdi koji su ugroženi, jer nemaju svoju državu.

Hvala gosp. Joviću na sudjelovanju i želimo mu još puno dobrih članaka i povijesnih knjiga. Hvala mu na životnim savjetima.

* * *

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO „NAPREDAK” MOSTAR

JOSIP JOVIĆ, Memento –  Surprotiva.

Dvije knjige u jednoj, oba su teksta tiskana u međusobno obratnim smjerovima:

MEMENTO: kratka povijest hrvatskog mučeništva, Split 2014.
SUPROTIVA: kritička kronika političke svakodnevnice (2010-2014), Split, 2014.

Susret će se održati u dvorani Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru
u četvrtak, 19. ožujka 2015. u 19 sati.

Predstavljači su:

fra Andrija Nikić,
gospođa Mladenka Gruica,
dr. Zoran Tomić
i
autor.

Radujemo se Vašem dolasku.

Ulaz je slobodan!

Fra Andrija Nikić, predsjednik

Mostar, 10. ožujka 2015.