Klovićevim sličicama ukrašen povijesni kalendar za 2020.

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI I
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO Napredak sa sjedištem u Mostaru

DRAGI LJUDI DOBRE VOLJE
NA DOBRO VAM DOŠAO BOŽIĆ,
PRVOMUČENIK SV. STJEPAN i
BILO BLAGOSLOVLJENO MLADO LJETO!

Bliži se Božić. Prvomučenik sv. Stjepan i 75. obljetnica od završetka Drugog svjetskog rata. Hrvatski katolici Božiću odavno daruju svoje srce, ali i svoje svece.

Naši katolici u Crkvenoj godini prepoznaju mnogo vjerskog, hrvatskoga, našega, svoga i Božjega.

Prvomučenik hercegovačkog podneblja je sv. Venancije, prema Hrvatskoj enciklopediji, biskup u Delminiju (danas Tomislavgrad) širio kršćanstvo po neretvanskom kraju i u Panoniji; stradao za cara Aurelijana 259.

Fratri u Hercegovini su moralna okosnica već blizu osam stoljeća. To su postali svojim životom i svjedočenjem. „Broj mučenika, prema zapisu fra Petra Bakule,  ubijenih od Turaka, najprije u Bosni a zatim u Hercegovini, tako je velik, da bi nam trebao registar samoga Boga koji ih je okrunio, da saznamo za sve. Dok oni koje mi znamo sačinjavaju najmanji dio ubijenih na tisuće barbarskih načina za svetu vjeru”.

U Drugom svjetskom ratu partizani su ubili 66 hercegovačkih fratara, 14 članova dijecezanskog klera, jednu časnu sestru franjevcu i oko 17.500 ostalih katolika.  Obilježavajući 75. godišnjicu Drugog svjetskog rata, sjećamo se svih žrtava.

Za naš hrvatski i katolički puk na ovim prostorima križ i Krist bijahu jedino utočište u svim onim teškim vremenima i stoljećima kad samo junak i mučenik mogahu opstati ovdje. Naši fratri bijahu jedini kulturni element, jedini svjesni ostaci kraljevske Bosne i Hercegove zemlje.   Oni su na širokim prostorima sačuvali katoličke i hrvatske ostatke ostataka. Franjevci su krvavim slovima pisali povijest, a na kamenom križu iznad nje natpis  za vjeru i domovinu.

Na stranicama četrnaest lisnog Kalendara za 2020. ispisano je dosta podataka o stradanjima u Hercegovini.

Kalendar za 2020. ilustriran je minijaturama Julija Klovića (1498.-1578.). .). Klović je bio hrvatski slikar i sitnoslikar – minijaturist, zvan i Michelangelo minijature. U Mantovi postaje svećenik i živio u samostanu Candiana kraj Padove. Kao miinijaturist, uz Papin odobrenje, radi diljem Italije prateći svog mecenu, kardinala Alessandra Farnesea. Naposljetku se 1561. godine vraća u Rim gdje je bio u dodiru s vodećim umjetnicima svog doba: Michelangelom, Vasarijem, Bruegelom, Colonnom kao i s El Grecom kojega je preporučio kardinalu Farneseu i koji je izradio dva Klovićeva portreta. Njegovo najpoznatije djelo i „remek djelo minijature svjetskih razmjera” je Časoslov Farnese ili Officium Virginis. Na El Grecovom portretu Klović prstom pokazuje na ovo djelo. Ono sadrži 28 minijatura, uglavnom prizora iz Starog i Novog zavjeta, ali i slavnu dvolisnicu procesije na Tijelovo (Corpus Christi) u Rimu. Klović je bio posljednji predstavnik minijaturne umjetnosti. On je originalna umjetnička osobnost, što se osobito ogleda u bogatstvu invencije, u dekoracijama i figuralnim prikazima, u majstorskom crtežu i kolorističkoj istančanosti. Njegov doprinos minijaturnoj umjetnosti i umjetnosti manirizma općenito, osigurava mu ugledno mjesto u povijesti renesanse. Uz pohvale suvremenika s novim istraživanjima i interpretacijama uočen je i njegov doprinos hrvatskoj i europskoj likovnoj umjetnosti.

Vasari je ocijenio  hrvatskog sitnoslikara Julija Klovića riječima: „Nikad još nije postojao niti će se u idućim stoljećima pojaviti tako rijedak i vrstan minijaturist, ili, možemo reći, slikar sitnih djela, kakav je Julije Klović”. Na taj način „umjetnička ljepota neponovljiva originala, ipak, koliko je to moguće, faksimilom“  otkriva svekolikim ljubiteljima umjetnosti, a napose proučavateljima i štovateljima Jurja Julija Klovića  izravniju komunikaciju s Klovićevim umjetničkim ostvarenjima (M. Begović). Klovićeva tehnika sitnoslikarstva je žanr “intiman te nas vezuje uz detalje, uz milimetarsku ljepotu” rekao je  Andre Mohorovičić. Uzeti u ruke kalendar sa Klovićevim sličicama, makar s preslicima, znači susresti se sa živim likovnim senzibilitetom zbilje nebeske i zemaljske provenijencije. Imaginacijom i koherentnom organizacijom pojedinačnih slika i diptisima Klović je ukazao na slojevitost svojega bitno kumulativnog potencijala nastala prije oko 450 godina upozorava Tonko Maroević.

Bernardin Modrić je snimio film „Evanđelje po Kloviću” 2006. godine.

Najljepše Klovićeve sitne slike – minijature ukrašavaju listove Akademijina i Napretkova povijesnog kalendara za 2020. i oživljavaju uspomenu na vrhunskoga majstora minijature.

Cijena kalendara i ove godine je samo 5 KM, odnosno 20 kuna, 5 USA $, 5 eura + poštarina. Prihodima od ovog Kalendara pomažete školovanju naše siromašne a sposobne mladeži.

Kalendar za 2020. možete naručiti pismeno na adresi: HKD NAPREDAK MOSTAR, – www – http://hkd-napredak-mostar.ba  – Kneza Mihovila V. Humskog – bivša Liska, br. 2 – 88000 MOSTAR,  p. p. 17 – ili posredstvom e-maila: nikic.andrija@tel.net.ba.

Rado očekuje Vaše narudžbe, te za svaki prilog zahvaljuje i pozdravlja

Prof. dr. fra Andrija Nikić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog kulturnog društva Napredak sa sjedištem u Mostaru.

Mostar, sv. Franjo 2019.