Ukorak s vremenom

Na početku 2011. godine

HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO NAPREDAK MOSTAR

NA  POČETKU  2011. GODINE

Dragi prijatelji!

Započeli smo novu 2011. godinu i poslali jedni drugima čestitke s dobrim željama.

Uime tisuću sto devedeset sedam članova Hrvatskoga kulturnog društva Napredak Mostar, na dan našega utemeljenja, šaljem vam, srdačne pozdrave i pridružujem se dobrim željama za 2011. godinu. Napretkova mladež u Mostaru je ne samo naš najbolji ukras nego i najglasnije glazbalo, na kojemu život svira svojom silinom i mijenama, vječnu glazbu neponovljivim inačicama. Prema našim Napretkovcima, osobito s našom sveučilišnoj mladeži, ovo je hrvatski grad koji povezuje hrvatski narod ne samo s prošlošću i budućnošću nego i sa svim podnevnicima (meridijanima) i usporednicama (paralelama), gdje su god živjeli i gdje žive Hrvati.

Kada se govori o Napretku, podsjećam vas da su hercegovački franjevci, sa svojim vjernim katoličkim pukom, unatoč stoljetnim nevoljama, povezani oko osam stotina godina.

1. GLASOVI IZ PROŠLOSTI

1.1.   KATOLIČANSTVO KOD NAS  U  POVIJESTI  I  SADAŠNJOSTI

Korijeni katoličanstva u Humskoj zemlji odnosno u Hercegovini sežu u ranokršćansko razdoblje.

U srednjemu su vijeku franjevci imali, na području današnje Hercegovine, petnaestak svojih samostana i oko 160 crkava. Kao i  njihova subraća u Europi, franjevci su se i ovdje bavili dušobrižništvom ali i širenjem prosvjete, društvenim, gospodarstvenim i dobrotvornim radom. Zato možemo pretpostaviti da je u spomenutomu razdoblju bilo brojno katoličko pučanstvo i da su franjevci držali škole u samostanima, blizu njih ili u udaljenijim župama.

1. 2. OSMANSKO  ZLOSILJE,  PRVE  ŠKOLE  I  TISKARA  U  MOSTARU

U drugoj polovini XV. stoljeća, Osmanlije su, nakon Bosne, zaposjeli i Hercegovinu. Prvih stotinjak godina Osmanlije su prisilno poislamili jedan dio domaćih katolika, srušili su gotovo sve njihove crkvene građevine, ubili više od 128 franjevaca i  mnoštvo katolika, u ropstvo odveli nekoliko su desetaka tisuća katolika a nekoliko stoljeća odvodili njihove dječake u janjičare a djevojčice u hareme. Sve su to činili da bi Hercegovinu i njezino susjedno područje oteli katolicima i pretvorili ga u islamsko područje.

Uza sve poteškoće, franjevci su po selima živjeli s preostalim katolicima, čuvali svjetiljku vjere i života i poučavali ih temeljnoj pismenosti. U XVI., prisjetimo se Nauka karstianskoga…, fra Matije Divkovića, iz 1611. god.,  a više u XVII., XVIII. i XIX. stoljeću, franjevci su pisali i tiskali knjige, a polovinom XIX. stoljeća otvarali su škole, u kojima su poučavali djecu dva ili četiri razreda. Prva škola, u namjenskim prostorijama, otvorena  je 1852., u Mostaru. Nakon toga otvarali su škole u većim župama. Godine 1861., zbog političkih previranja u Italiji, na Širokomu Brijegu otvorili su mudroslovno-bogoslovno učilište.

Time počinje povijest visokoga školstva u Hercegovini. Godine 1872. hercegovački su franjevci nabavili tiskaru, u kojoj su, 1873. godine, u Mostaru, objavili Pravopis za nižje učione katoličke u Hercegovini, Šematizam i Kalendar.… U njoj su franjevci tiskali djela koja su namijenili mladeži,  vjernicima i široj kulturnoj javnosti.

1. 3. HERCEGOVAČKI  USTANAK  GOD. 1875.-78.

Katoličko svećenstvo, predvođeno don Ivanom Musićem (1848.-1888.), i nekoliko franjevaca, pripremili su, u lipnju 1875., katolički puk za oružani otpor turskim silnicima. Taj je pokrajinski pokret franjevački poglavar fra Paškal Buconjić (1835.-1910.) u knjizi Un  cenno  semplice … (Glavni uzroci ustanka…, 1875.) opisao uzroke ustanka a te je događaje uzdignuo na međunarodnu razinu. Knjiga je uručena predstavnicima ondanjih velikih sila, koja je, nakon trogodišnjega rata, okupila njihove predstavnike na Berlinski kongres, 1878. godine. Na njemu je odlučeno da Austrougarska zavede mir i red odnosno da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. To je i ostvareno 1878. godine. Potom su slijedile prepoznatljive prekretnice na političkomu, graditeljskom, društvenom i kulturnom području.

Nova je vlast preuzela škole od franjevaca u Hercegovini, njih dvanaest, i uvela svoj način rada. Koncem XIX. stoljeća, nakon poticaja da mladež pohađa škole, državna je vlast otvorila srednje škole i gimnazije. Godine 1895., u Mostaru, nastavila je raditi Franjevačka bogoslovija. Te je škole i gimnazije pohađalo  najviše katoličke djece. Nakon završene srednje škole, osobito gimnazije, franjevci su poticali katoličku mladež da ona traži novčanu pomoć od državne vlasti da bi nastavila učiti na Sveučilištima u Zagrebu, Beču i drugdje u carevini.

U svim su ratovima i progonima neprijatelji katolika i franjevaca hotimice uništavali najprije kulturnu baštinu da bi se  Hrvatima, koji su ovdje stoljećima bili kulturno najjači, zatro svaki trag.

2. IZ  NAPRETKOVE  RIZNICE

2.1. DRUŠTVO   ZA  POMAGANJE  KATOLIČKOJ

UČEĆOJ  MLADEŽI 1902.,  MOSTAR,

I  HRVATSKO  KULTURNO  DRUŠTVO  NAPREDAK,  SARAJEVO  1907. GOD.

Nakon što je vlast davala prednost muslimanskoj i pravoslavnoj mladeži, franjevci su odlučili osnovati Društvo za pomaganje katoličkoj učećoj mladeži – srednjoškolcima i sveučilištarcima. Kada su franjevci dobili odobrenje njihovih zamisli i prijedloga, 7. siječnja 1902., u Franjevačkomu samostanu u Mostaru, odlučili su napisati Pravilnik i zatražiti odobrenje za osnivanje Društva za pomaganje poslovično nadarene, a siromašne mladeži iz Hercegovine i Bosne. Nakon odobrenja Pravilnika, 14. rujna 1902., održali su utemeljiteljsku sjednicu a za prvoga predsjednika izabrali su rektora Franjevačke Bogoslovije prof. fra Radoslava Glavaša (1867.-1913.). Budući da se broj srednjoškolaca u Mostaru povećavao, Društvo je za njih, 1906. god., sagradilo Dom, u kojemu je ravnatelj bio svećenik a domaćinstvo su vodile časne sestre franjevke.

Slično je Društvo osnovano i u Sarajevu.   Ona su se ujedinila, god. 1907.,  pod zajedničkim imenom Hrvatskoga kulturnog društva Napretka.

2.2. FRA DIDAK BUNTIĆ,

ZABRANA  NAPRETKOVA  RADA 1949.

I  NJEGOVA  OBNOVA  1990.

Godine 1919. redodržavnik je fra Didak Buntić (1871.-1922.) našao smještaj za hercegovačke sveučilištarce u Zagrebu. Kao znak zahvalnosti njemu, taj je dom nazvan Fra  Didakovim  konviktom.

Da bi stvorili što više mogućnosti za učenike, godine 1926., dozidali su, u Mostaru, na Napretkovu domu, još jedan pod zgrade. Tako je zgrada dobila svoj konačni izgled.

U Domu je, do 1949. godine, živjelo i hranilo se više od 1.350 srednjoškolaca. Godine 1949., ondanja komunistička vlast, nakon što je ubila 66 hercegovačkih franjevaca i uhitila mnogo uglednih katolika, na hinjenim ‘sudskim’  postupcima, osudila i zatvorila više desetaka tisuća Hrvata i devedeset jednoga hercegovačkog franjevca, zabranila je rad Napretku, oduzela mu njegovu imovinu, uništula kulturno blago a srednjoškolce potjerala njihovim kućama. Pokušali su franjevce odvojiti od mladeži koja je učila. Prevarili su se. Oni su nestali s njihovim zločinima a franjevci ostahu kao evanđeoski vjerovjesnici i narodni dobročinitelji.

Godine 1990., potpisani je prof. dr. fra Andrija Nikić, s hrvatskim rodoljubima, obnovio mostarski Napredak i razvio plodnu i prepoznatljivu kulturnu djelatnost.

Napretkovi članovi, njih 1.197, jesu naše najveće bogatstvo. Unatoč povlačenju Grada Mostara i Županije, koji nas novčano ne pomažu, članova je sve više. U tomu otkrivam da je nesigurnost i predani rad malobrojnih pojedinaca i mladeži iznijelo, sa stalnim i povremenim radom, dvadesetak osoba. Time se ponosimo. Došlo je vrijeme da se shvati da je i ova ustanova nužna. Dobro je da postojimo.

3. NAPRETKOV  RAD  I  NAPRETKOV   DOM  U  MOSTARU

Od obnove Hrvatskoga kulturnog društva Napretka Mostar održali smo 189 kulturnih priredaba, započeli i ostvarili Tjedan hrvatske kulture – današnje Mostarsko proljeće, objavili 58 knjiga, u knjižnici Hrvatskoga kulturnog društva Napretka Mostar, i trinaest Povijesnih kalendara (najnoviji je posvećen tridesetoj obljetnici Gospinih ukazanja u Međugorju i dvadesetoj obnovi rada mostarskoga Napretka). Kalendar se može naručiti kod Hrvatskoga kulturnog društva Napretka Mostar, BiH – 88 000 Mostar, p. p. 17. Kalendari  i knjige su nam gotovo jedina pomoć za naš opstanak i rad.

Prije pet godina, s dobročiniteljima, obnovili smo izvana Napretkov dom u Mostaru. Zgrada ima više od 1.450 m² korisnoga prostora. Još uvijek nismo uspjeli uvesti središnje grijanje u zgradi i  pročišćivanje zraka u stambenim prostorijama.

Mostarski Napredak od 1.197 člana ima više od  970 đaka i sveučilištaraca.

U Napretkovim prostorijama u Mostaru, održavamo računalne tečajeve, Školu crtanja i slikanja, sviranje na različitim glazbalima, Školu tuđih jezika (njemački, francuski, španjolski, talijanski, engleski…). U Domu obnavljamo knjižnicu, pismohranu i muzej. Imamo već više od  35.000 knjiga, svezaka i godišta različitih časopisa i novina. U Švicarskoj smo dobili više od 7.000 knjiga, a iz Italije dobivamo nove darovnice. Namjeravamo otvoriti Institut za hrvatske i europske studije, pokrenuti časopis, serijska izdanja, osnovati kulturno umjetničko-pjevačko društvo i odjele koje će proučavati, usavršavati i predstavljati hrvatsku kulturnu baštinu, običaje i nova nastojanja, crkvenu ulogu i franjevački udio.

4. POZIV  ZA  POMOĆ  NAPRETKU

Tijekom minulih stotinu devet godina, unatoč svim protivštinama i zabranama, Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar osiguravalo je svoju budućnost, olakšavalo je brige, otiralo suze brojnim naraštajima hrvatske mladeži, da bi ona završila školu i pomagala svomu narodu, koji je stenjao pod tuđinskom vlašću. Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar namjerava nastaviti raditi i ubuduće, pa vas molimo da nam, koliko možete, pomognete opremiti učionice za informatiku, s novim računalima, i učionice za tuđe jezike, sa suvremenim pomagalima, i tako pomoći izobrazbu hrvatske mladeži i ostvarenje Napretkovih nastojanja.

Podsjećam vas da u Mostaru radi jedino Sveučilište na hrvatskomu jeziku u Bosni i Hercegovini. Na njemu ove godine uči više od 18.700 sveučilištaraca. Brojni nas đaci i sveučilištarci mole za pomoć. Mnogima  treba pomoći, jer mlada su ljeta budućnost svijeta!, a mi im pomažemo koliko možemo.  Svoj novčani dar možete uplatiti na: HKD Napredak Mostar, br. žiro-računa: S. W. I. F. T. ZABA BA 22, br. žiro-računa: 7100-48-06-17093-8., u Zagrebačkoj banci d. d. Mostar, HKD Napredak Mostar, br.: 3381002201980532. za KM i HKD Napredak Mostar, žiro račun: 1610200044980065 kod Raifeisen Bank BiH (identifikacijski broj je: 4227038540008, kod Hercegovačko-neretvanske županije).

Više vijesti i podataka o mostarskomu Napretku možete naći na web-stranici: hkd-napredak-mostar.

Hrvatsku mladež, koju su roditelji rodili i zamolili nas za pomoć i njihov odgoj, trebamo nastaviti zdravo odgajati. Pokušavamo, koliko možemo, iskoristiti svu snagu za suvremeno istraživanje znanosti i s mladim učenim ljudima graditi društvo, koji ne će živjeti od prodaje baštine nego od prodaje najskupljega proizvoda u suvremenomu svijetu, znanja i mjerodavnosti-stručnosti.

5. ČLANSTVO  U  NAPRETKU  I  PRIJATELJI  HRVATSKE  MLADEŽI

Ne vjerujem da su s Novom godinom prestali razlozi našega zauzimanja za pomaganje naše mladeži koja želi učiti. Ne vjerujem da bi se u to moglo pouzdati. Članstvo u Napretku nije načelo koje  bi nestašica zaobilazila. Zato pomoć gradska i županijska vlast ne može biti nešto osim važnoga političkog cilja. Ne damo vam dio poreza naših roditelja. Oni ne lažu nego, naprotiv, svjedoče. To je točno. Reče mi jedan Napretkov član. – Samo bih dodao da nema Napretka bez ljudi kao što je fra Andrija Nikić. –

Budući da još uvijek šaljemo i dobivamo čestitke za blagdane i bolji život u novoj 2011. godini, i ja vama, osobno i uime 1.197 članova Hrvatskoga kulturnog društva Napretka Mostar, kažem: neka vam novorođeni Božić, čiji su vrijeme, stoljeća i vjekovi, u ovoj godini podari bistar um i dobro srce da vas vodi istinom i pravdom. Na tomu putu neka vas prati dobro a dobrota Božja neka vas neprestano prati milošću i darovima Duha Svetoga cijeli vaš život! Ujedinjeni i od Boga blagoslovljeni, slavimo radeći i radimo slaveći 2011. godinu i 109. Napretkovu obljetnicu. Braćo i sestre! Želim vam uspjeh i  sreću u cijeloj 2011. godini, nadajući se da ćemo se susretati i potpomagati naš zajednički cilj. Hvala vam i za ovaj naš susret, zahvaljujući Hrvatskomu Radiju.

Dragi prijatelji hrvatske mladeži! Uključite se i vi, ako možete, u ovu rijeku života, pomažući našoj mladeži da nastavi ostvariti svoje darove i živjeti zahvaljujući svojim potpomagačima. Pomognimo im da postanu mudri i naobraženi, na dobro hrvatskoga naroda i Hercegovine. Ako biste se možda umorili, sjetite se da se baterije mogu ne samo zamijeniti nego i napuniti. – Slavlje Božića, odnosno radost što je Bog postao čovjekom i očitovao puninu čovječnosti i Tridesete obljetnice ukazanja Kraljice Mira  potvrda su da i suvremeni ljudi mogu ostvariti puninu čovječnosti u služenju općem dobru i miru, u poštovanju dostojanstva i jednakih prava svakoga čovjeka, u poštivanju cjelovite istine. (Usp. Vlč. Ivan Miklenić, u uvodniku Glasa Koncila, za Božić 2010., str. 2.)

 

Unaprijed vam zahvaljuje za vaš dar i pozdravlja vas

 

prof. dr. fra Andrija Nikić,

predsjednik HDK Napretka Mostar.

Mostar, 7. siječnja 2011.