Ispis E-mail

PROGRAM PROSLAVE NAPRETKOVE STOLJETNICE

 HKD Napredak Mostar proslavilo je 2002. godine svoju stoljetnicu postojanja, a mnoštvo nazo?nih, me?u kojima i dosta uglednih osoba bilo je svjedokom vrlo lijepoga programa uprili?enoga za taj dan. Nezaboravan bijaše to doživljaj za sve one koji su taj dan bili u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosa?e i uživali u sadržajima bogatoga programa.

Pozdrav na po?etku svete mise

Dragi Napretkovci! Dragi prijatelji! Dragi gosti!

Jutros smo se okupili u ovoj dvorani da proslavimo sv. Misu zahvalnicu za sve utemeljitelje i ?lanove Napretka. Svjesni smo, kada uživamo slatki plod, trebamo se za zahvalnoš?u sjetiti tko je zasadio vo?ku. Zahvalnost je, naime, jedna od onih stvari koje se ne mogu kupiti. Ozra?ju radosti u povodu Napretkove stoljetnice što ga udišu duše svih nas i naših sugra?ana Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" Mostar želi danas dati svoj specifi?ni obol.

Na po?etku našeg današnjeg druženja, pozdravljam sve nazo?ne, a posebno naše goste, koji su se slili u Mostar s raznih strana. Bilo bi ih još, ali su ih neodgodivi poslovi od nas odvojili, ali, kažem vam, oni su danas s nama.

Napretkovu stoljetnicu u Mostaru slavimo s misom zahvalnicom, postavljenjem spomen-plo?e, koja ozna?ava po?etak obnove Napretkova konvikta, te sve?anom skupštinom i Napretkovim povijesnim kalendarom za 2003. s kojim nastavljamo novo stolje?e.

Napretkova stoljetnica u Mostaru je jedinstvena i po tome što je ona uo?nica sve?ane akademije koja ?e se održati u Sarajevu 28. rujna.

Na po?etku ovog druženja dozivam vam u pamet da je Napredak najstarije kulturno društvo s hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini. Ideja koja je za?eta me?u hercegova?kim franjevcima, rodila se i postajala tako prepoznatljiva u minulih stotinu godina da je HKD Napredak jedno od tri najzaslužnije kulturne organizacije u cijelom hrvatskom narodu. Hrvatsko kulturno društvo NAPREDAK stoji uz bok Hrvatskoj akademije za znanost i umjetnost, te Matici hrvatskoj. Hrvatska akademija je dala i daje prepoznatljive obrise hrvatskoj kulturi i civilizaciji, Matica hrvatska se spustila s knjigom me?u priprosti puk, a Napredak je prihvatio za ruku poslovi?no nadarenu a siromašnu djecu i pokazivao i pokazuje put u svijet pomažu?i im da se školuju te ne uzima samo knjigu nego stvara knjige i izgra?uje hrvatsku kulturu i civilizaciju. Kako su bili dalekovidni hercegova?ki franjevci kada su davne 1902. u Franjeva?kom samostanu u Mostaru utemeljili ovo grandiozno Društvo.

Kolijevka mu je položena u prostorijama provincijala hercegova?kih franjevaca. Kum mu je bio provincijal fra Augustin Zubac, krstitelj biskup fra Paškal Buconji?, slavu mu širila Krš?anska obitelj i Osvit. Rastao je i stasao uz nesebi?nu pomo? dalekovidnih sinova hrvatskog naroda, te dobro?initelja i ljubitelja hrvatske nade – novih kulturnih djelatnika i znanstvenika. Ono je od trojice Nobelovaca me?u hrvatskim narodom odnjihalo dvojicu: Ivu Andri?a i Vladimira Preloga.

Danas mi u Mostaru obilježavamo stotu obljetnicu Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru slavljenjem svete mise zahvalnice. Sjetimo se u ovoj svetoj misi preminulih utemeljitelja i djelatnika u povijesti Potpornog društva, odnosno Napretka tijekom minuloga stolje?a. Sjetimo se preminulih koji su u životu ostvarili svoje životne pozive uz pomo? Potpornog društva, odnosno Napretka. Svima njima neka Gospodin bude vje?na nagrada.
Molimo Gospodina i za današnje Napretkovce, sve djelatnike, naše dobro?initelje da nam Gospodin bude u pomo?i danas i u sve dane našega života, kao i za one koji ?e nastaviti ovo plemenito djelo u korist brata ?ovjeka, na poseban na?in hrvatsku mladež u Mostaru i cijeloj Napretkovoj obitelji.

PROPOVIJED
Mt 25, 31-40

Današnji tekst iz evan?elja uistinu je sudbinski Isusov navještaj. Ima on, istina, i tešku, tamnu perspektivu vje?nog odba?enja, ali i svijetli navještaj kona?nog spasenja. S jedne strane: Do?ite blagoslovljeni, a s druge: Odlazite, prokleti su Isusovo upozorenje da postoji sudbonosni, krajnji, neodgodivi i neponovljivi trenutak povijesti spasenja. I za ?ovjeka pojedinca i za sve ?ovje?anstvo. No nitko nije predodre?en za vje?nu propast. Svi su Božji uzvanici.

U današnjem evan?elju Isus nam je otkrio zakon svoga suda. On poru?uje, okreni se, ?ovje?e, oko sebe! Gle, posvuda uokolo ?ekaju tvoju dobrotu. 
Mi smo iz molitvenika u kolincima u?ili što krš?ani trebaju znati i vršiti, nabrajali i djela milosr?a tjelesnih (gladna nahraniti…) i djela milosr?a duhovna (neuka pou?iti…). Ta kolinca su upozoravala na najlakši put spasenja: put dobrohotne i dobrotvorne ljubavi. Ne zaboravimo, osim euharistijske Isusove nazo?nosti treba ga znati prepoznati u svakom ?ovjeku koji treba tvoje ljubavi, dobrote, milosr?a, molitve… Kojega li i kakva iznena?enja i za jedne i za druge kada na posljednjem susretu prepoznaju Isusa u onima koje su odnemarili ili u onima kojima su bili uslužni! U ovom se evan?elju skriva klica teologije o anonimnim krš?anima. Tu je ujedno nazna?ena sva širina Božjega plana spasenja jer, Bog doista ho?e da se svi ljudi spase (1 Tim 2,4).

Odlomak iz evan?elja što nam još odzvanja u ušima želim povezati uz djelatnike Potpornog društva, odnosno Napretka tijekom minulo stolje?e. Ovaj odlomak je najprije prihva?en kao program, a potom životni zadatak tijekom djelovanja Društva. On je to bio na po?etku našeg Društva poticaj, on se ostvarivao kroz pokoljenja napretkovih djelatnika i on je ponovno Napretkov program na po?etku druge stoljetnice. On ostaje trajan.

Utemeljitelji i djelatnici Potpornog društva, odnosno Napretka, koliko je meni poznato, ?inili su i druge poticali ?initi da vrše djela milosr?a duhovna i tjelesna. Uz to brinuli su se i otvorili široko polje rada i tražili pomo? kod ?asnih sestara franjevki. Razvijena karitativna djelat¬nost potvr?uje da su se preko Društva darovani prilozi pretvarali u slatki kruh, koji je snažio duh i krijepio tijelo. Potporno društvo, odnosno Napredak i brojna specijalizirana društva i ustanove, što su nicale i rasle na hercegova?kom kršu i bosanskim prodolinama, dokazuju krš?ansku i napretkovsku osjetljivost za narodne potrebe i širokogrudnost da omogu?e nesebi?njacima prinijeti boljitku ove zemlje.

Pobornici civilizacije ljubavi smatraju ovo Isusovo evan?elje temeljnim. Ono itekako krš?anima, a i svim ljudima skre?e pozornost na minuli i sadašnji tijek povijesti. 

Mi suvremeni Napretkovci trebamo s ponosom priznati da su naši pre?i gradili i nama ostavili u amanet poruku da se velika, eshatološka budu?nost i Napretka gradi sada, našim zalaganjem za ovaj svijet, za ovo društvo u koje nas je stavila Božja providnost. Želimo stoga razbuditi u nama brigu za izgradnju ove zemlje gdje – je raslo puno stolje?e i gdje ve? sada - raste tijelo nove Napretkove i ljudske obitelji koja ve? može pružiti neku sliku novoga svijeta. Vrednote ?ovje?jeg dostojanstva, bratskog zajedništva i slobode – sve te dobre plodove prirode i našega truda koje budemo po Gospodinovoj zapovijedi i u njegovu Duhu na zemlji razmnožili – na?i ?emo poslije opet kada Krist bude predao Ocu vje?no i sveop?e kraljevstvo, kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira (usp. GS, 39). U tom smislu, saborska konstitucija Radost i nada (br. 93) govori o golemom poslu što ga krš?ani, u zajedni?koj suradnji sa svim ljudima ovdje na zemlji, trebaju obaviti, a o kojem trebaju dati ra?un Onome koji ?e ih suditi u posljednji dan.

Povijest Potpornog društva, odnosno Napretka potvr?uje da su naši pre?i zdušno prihvatili navedeni evan?eoski program i pomagali svome bližnjemu, posebno ?ovjeku u nevolji. Izlaganja što smo ih slušali na Znanstvenom skupu odškrinula su vrata u pojedina djela milosr?a tjelesnih i duhovnih što su postajala stvarnost kroz Napretkovu stoljetnicu.

Zaista, redovito naši su pre?i prepli?ali svoje višestruko i raznovrsno djelovanje s brojnim djelima milosr?a duhovnih i tjelesnih. Više djelima nego rije?ima pokazali su svojim vjernicima da ne postoji bol koja se ne može lije?iti. Tako nikakva rana starog Adama nije ostala bez prona?enog balzama i nijedan ožiljak, a da ga milosna ruka iz ljubavi prema novom Adamu nije lije?ila.

?etrnaest je djela milosr?a kao što je ?etrnaest uzvika za dobro, ?etrnaest putova sposobnih da po djelima ljubavi idu u neizmjernost. Takva ljubav je u svako doba godine dozrijevala i svatko je prema svojoj potrebi mogao ubi¬rati odgovaraju?e plodove. Bogu hvala za sve!

Pokušajmo i mi prona?i sebe u tim djelima milosr?a koje nije potrebno samo nau?iti nego i živjeti!

U 12 sati otkrivanje spomen – plo?e

Napredak je, kako vam je poznato, razvijao višestruku, a na poseban na?in kulturno-odgojno-stipendijsku djelatnost. Da što više oplemeni srdaca i umova odgoji, hrvatski domoljubi u Mostaru sagradili su vlastiti Konvikt. Konvikt je gra?en 1905., a nadogra?en 1926. godine. Napretkov konvikt u Mostaru materijalizira sve one napredne europske ideje koje je hrvatski narod razvijao na našim prostorima s kraja XIX. i po?etka XX. stolje?a. On je tijekom svog postojanja predstavljao žižu kulturnih aktivnosti u Mostaru. Teško je na?i zna?ajniji objekt u Hercegovini, koji nije sakralnog karaktera, a koji tako zorno svjedo?i o kulturnoj povijesti hrvatskog naroda na podru?ju Mostara, Hercegovine, ali i šire. U Konviktu su imali smještaj i prehranu nadareni ?aci iz Hercegovine od njih deset u po?etku do preko pedeset kasnije. U Mostarskom konviktu, prema sa?uvanim statistikama, izmijenilo se preko 500 gojenaca. Uz njih broj srednjoškolaca i studenta koji su dobivali pomo? posredstvom Napretka narastao je na preko 2.000 stipendija i još ve?eg broja koji su dobivali i dobivaju povremenu potporu. Velik je to broj. A duša Konvikta bile se naše ?asne sestre franjevke koje u Hercegovini djeluju preko stotinu godina.

Zgrada Napretkova konvikta posljednjih gotovo pedeset godina bila je ni?ija i sva?ija. Rat je, na poseban na?in, ostavio na njoj ožiljke na vanjštini i nutrini. Nastojanjem brojnih ljubitelja Napretka, a posebice dogradona?elnika Nevena Tomi?a prona?eni su nov?ani izvori kod Svjetske banke i današnjim danom, nadam se, zapo?inje obnova Napretkova konvikta u Mostaru.

I dok o?ekujemo prvotno i pravo lice prošlostoljetnog graditeljstva, nosimo u svijesti konkretiziranu civilizaciju ljubavi na zemlji. Danas Napretkov konvikt u Mostaru, kao hram kulture u obnovi, oponaša težnju svoje probu?ene institucije da "bude u svijetu", onako kako je Heidegger u prvoj polovici dvadesetog stolje?a prenuo europsku misao iz "zabora¬va bitka". I na zgradu u kojoj se nalazi sjedište HKD Napretka Mostar postavljamo, privremeno, spomen-plo?u kao znak zahvalnosti utemeljiteljima i dobrotvorima Potpornog društva, odnosno Napretka kako bismo dok ?itamo rije?i njezine poruke osje?ali onu istu ljubav i uzdarje harnoj uspomeni hercegova?kog fratra u kojeg je ljubav i dosjetljiva i bez granica.
Neka ta poruka budi u svima nama izraz zahvalnosti i izvor snage za vlastiti doprinos Napretkovoj dobrobiti!

Na plo?i stoji:

(Napretkov grb) i tekst:

U SPOMEN NA FRA RADOSLAVA GLAVAŠA, SVE?ENIKE, REDOVNIKE, REDOVNICE I HRVATSKE DOMOLJUBE KOJI SU BOGU NA SLAVU, HRVATSKOM NARODU NA PONOS, HRVATSKOJ MLADEŽI NA KORIST, PRIJE STO GODINA USTANOVILI HRVATSKO POTPORNO I KULTURNO DRUŠTVO NAPREDAK TE SAGRADILI KONVIKT KRALJ PETAR SVA?I?.

NEKA U SLAVLJU STOTE OBLJETNICE HKD NAPREDAK ?UTIMO ONU ISTU LJUBAV I UZDARJE HARNOJ USPOMENI HERCEGOVA?KOG FRATRA KOJEG LJUBAV JEST I DOSJETLJIVA I BEZ GRANICA.

OVU SPOMEN PLO?U PODIŽU ZAHVALNI 
NAPRETKOVCI!

Mostar, 14. rujna 2002. 
Plo?a je dar Aluminija d.d. Mostar.

Da se ne zaboravi, predsjednik HKD Napredak Mostar zahvaljuje spomenutom darovatelju. 
Nakon otkrivanja spomen-plo?e nazo?ni su ušli u zgradu gdje je privremeni ured HKD Napredak Mostar i razgledali prostoriju koju pla?a Neven Tomi? i namještaj što je darovala Op?ina Jugozapad u Mostaru. Predsjednik Društva fra Andrija Niki? je i ovdje zahvalio spomenutim darovateljima i zamolio Nevena da ne uslijedi deložacija Društva prije obnove Napretkova konvikta. Na to je dogradona?elnik Neven Tomi? obe?ao da ?e Napredak ovdje ostati do završetka obnove i namještaja vlastite zgrade.

U 13 SATI A DOMU HERCEG STJEPANA KOSA?E 
SVE?ANA SKUPŠTINA

1 Bez najave: Himna B i H
Himna - LIJEPA NAŠA - pjeva primadona sarajevske Opere g?a Ana Babi?
Himna HKD Napredak

Uvodna rije? voditelja

Mlada lita - budu?nost svita!

Kako lijepa narodna mudroslovica.

U prvoj godini drugog stolje?a postojanja i rada HKD Napredak vjerujem da dijelim Vaše mišljenje da rijetko tko kao naš predsjednik, naš fra. Andrija, može na?i kra?u a prikladniju narodnu umotvorinu za nastavak rada našeg Društva.

Dobar dan dame i gospodo! Pozdravljam Oca biskupa,provincijala hercegova?kih franjevaca, predsjednika Središnjice HKD Napredak iz Sarajeva sa suradnicima,?lanove Matice hrvatske Mostar,gradona?elnika i dogradona?elnika grada Mostara,predstavnike me?unarodnih institucija iz Mostara,ministre,na?elnike op?ina ,sve?enike i redovnike,sve kulturne djelatnike,predstavnike sredstava informiranja,sudionike programa i sve Vas drage goste,mlade i starije napretkovce i sve one koji ?e postati ?lanovi HKD Napredak.

Mostar rodni grad mnogih znanih ljudi, umjetnika,graditelja je i grad znanih Kulturnih Društava.

Najviše zahvaljuju?i svojim duhovnim vo?ama iznjedrio je jedno znakovitog imena- Hrvatsko Potporno Društvo, koje poslije kratkog rada sa sli?nim Društvom iz Sarajeva to?no prije 100 god. se sjediniše i novom Društvu dadoše ime HKD Napredak.

Svijetlog imena HKD Napredak ve? punih 100 god. sjaji manjim ili ve?im sjajem.

O tom mladom starcu, uvijek vitalnom, ?iji su ?lanovi stvaratelji i predsjednici a teškim i težim vremenima od ovih današnjih iznalazili na?ina da HRAST olistava i kada su ga neprijatelji njegovi i naši palili, rezali i korijenje mu vadili kazivat ?e predsjednik Glavne podružnice u Mostaru prof. dr. fra. Andrija Niki?.

Dragi Napretkovci,

Dragi prijatelji mladeži i kulture,

Dame i gospodo!

Povijest Hercegovine u XIX. i više desetlje?a XX. stolje?a više je povezana uz franjeva?ko starješinstvo nego uz sultane, pape, careve kraljeve, poglavnika, i predsjednike, odnosno predsjedništva i druge vlastodršce. Sudbinu pokrajine od ?etrdesetih godina upravljali su franjeva?ki poglavari. A opet cijelo se razdoblje zapo?inje epohom fra Petra Bakule, nastavlja epohom provincijala i biskupa fra Paškala Buconji?a, te rektora fra Radoslava Glavaša i provincijala fra Ambre Mileti?a da bi se kompletirala legendarnom osobnoš?u fra Didaka Bunti?a, dugogodišnjim radom za Napredak i mu?eništvom provincijala dr. fra Leona Petrovi?a, te svjedo?kom dosljednoš?u velikog broja hrvatskih rodoljuba, Napretkovaca I višestrukim radom dr. fra Dominika Mandi?a.

Godina 1949. odrezala je i mostarskom Napretku krila, a potpisi Jure Begi?a, dr. Ive Sunari?a i Alojza Benca, ?lanova Komisije za likvidaciju Hrvatskog kulturnog društva Napredak, br. 1/1949., od 31. ožujka spomenute 1949. zadali su Društvu smrtonosan udarac.

Pripadamo zahvalnoj generaciji koja je 1990. ne samo Napredak poput feniksa oživjela nego, koja, evo, 2002. godine sa zahvalnoš?u, dostojanstvom i pravednoš?u slavi prvu Napretkovu stoljetnicu. Prepoznali smo da je, HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO Napredak najstarije kulturno društvo s hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini i pomažemo mu, secundum loca et tempora – prema okolnostima vremena i prostora, da kro?i dostojanstveno u ovom gradu koji ima ne samo brojne srednje škole i dvije gimnazije nego i svoje Sveu?ilište s fakultetima i institutima.

Tijekom minulih dvanaest godina Hrvatsko kulturno društvo Napredak Mostar održalo je 65 tribina, objavilo 46 knjiga, priredilo 16 izložaba, proslavilo jedanaest Boži?nica, zapo?elo i ostvarilo Tjedan hrvatske kulture, a u dva bili suorganizatori i objavilo ?etiri Napretkova povijesna kalendara. Odradili smo ukupno 125 manifestacija. Na navedenim manifestacijama predsjednik je održao prosje?no po dva govora.

Prisje?am se što je o tome tjednu objavljeno u Našim ognjištima. Djelatnosti od 1992. do 2002.

+++

U snažnom kliktanju teku?eg prolje?a, prokliktava i novo deseto prolje?e hrvatske uljudbe u Mostaru i šire. Ravno prije deset godina Hrvatsko kulturno društvo Napredak organiziralo je Tjedan hrvatske kulture s jedinstvenim programom. Tako je trobojno hrvatsko prolje?e, s crvenim, bijelim i plavim procvalim beharom osvajalo pu?anstvo u Mostaru i širem podru?ju. Ono žu?eno prolje?e za kojim su isposni?ki ?eznuli neizbrojni hrvatski naraštaji. No ledenim hrvatskim zimama i žeženim sparinama kao da se uop?e nije nazirao kraj. U sveudiljnom iscrpljuju?em hrvatskom postu, postilo je srce i duša. Od svega hrvatskoga, pa i od mironosne hrvatske uljudbe. U mnogi su u svom bolnom i zdvojnom bezna?u pomišljali kako tom hrvatskom isposništvu uop?e nema kraja. Kroz puni tjedan produljilo se slavlje uskrsnu?a i hrvatske kulture i Kristova uskrsnu?a.

Prije deset godina završio je prvi Tjedan u Mostaru. «U prvi kliktaj teku?eg prolje?a i u tjednu Kristova uskrsnu?a. S ozarenom nadom da je i hrvatsko ime u Gradu na Neretvi napokon doživjelo svoje trajno uskrsnu?e. I napokon 6. travnja u franjeva?koj crkvi održan je vrlo uspješno zaklju?ni koncert ozbiljne glazbe» - završio je svoje izvješ?e i razmišljanje hrvatski književnik fra Jakov Bubalo (Naša ognjišta, svibanj 1991. str.11).

Tako je obnaro?ena i zaklju?ena manifestacija Tjedan hrvatske kulture u Mostaru 1991. godine. To je bio Prvi tjedan hrvatske kulture u Mostaru. Nakon toga pripremio se i Drugi tjedan. Kroz minulo desetlje?e tražilo se na?ina da hrvatska kultura ne samo behara nego da prožima sva ?etiri godišnja doba. Nastavilo se radom kroz djelovanja Hrvatskog kulturnog društva Napredak, kroz višestruki rad Matice Hrvatske, djelovanje Društva likovnih umjetnika, Društva hrvatskih književnika i inih izdava?kih djelatnika.

Ratno i poratno vrijeme pokušavalo je usporiti tu manifestaciju, ali se ona probijala, mijenjala svoje naslove i evo doživjela svoj mali jubilej.

Od minulih uskrsnih manifestacija u organizaciji Napretka do Matice prešlo se ove godine na zajedni?ku suradnju uz potporu Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne. Od Tjedna hrvatske kulture prešlo se na zajedni?ki naziv Uskrs u Mostaru. Za ovu prepoznatljivu manifestaciju tiskani su: Prigodni program,

Katalozi izložbi, svakove?ernji programi i popratna knjiga Uskrs u Mostaru 2000. Glazbeni festival.

Ovogodišnju uskrsnu manifestaciju otvorio je ?lan Predsjedništva Bosne i Herecegovine Ante Jelavi? i istaknuo: «I ove godine imam ?ast i zadovoljstvo biti pokroviteljem velike kulturne manifestacije što je Matica hrvatska, Hrvatska zajednica Herceg-Bosne i Hrvatsko kultruno društvo Napredak – Mostar organiziraju u povodu uskršnjih blagdana. Ova manifestacija je okupila najmeminentnije hrvatske glazbene i likovne umjetnike te poslanike pisane rije?i. I ovogodišnji kulturni doga?aj bit ?e tako?er na vrlo visokoj umjetni?koj razini i bez dvojbe ?e Uskrs kao najve?i katoli?ki blagdan u?initi ljepšim i sadržajnijim. Održavanje ovakvih kulturnih manifestacija velik je doprinos razvitku i afirmaciji hrvatske kulture u Mostaru i cijeloj Hercegovini, posebno u vremenima kada se hrvatski narod u Bosni i Hercegovini bori za prakti?no ostvarenje svoje pune jednakopravnosti, konstitutivnosti i suverenosti» 
Ovogodišnja pak trobojna slika Grada na Neretvi, ukrisava prizore prohujalih desetlje?a. I u širem kontekstu ve? prepoznatljiva naša manifestacija uklju?uje se u trokut izme?u sli?nih manifestacija u Splitu i Dubrovniku.

Od ponedjeljka do subote svaki dan se doga?ala kultura u Mostaru

Kroz ovaj Tjedan postoji prigoda saznali više o kulturnom doprinosu “Napretka”, i Matice Hrvatske uz pomo? Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Nadat se, da ?emo se u budu?e ?eš?e susretati i obilatije hraniti duhovnom hranom što ?e ih naša Društva pružati.

Na koncu, ali na prvom mjestu, svima slušateljima hrvatskog radija, nazo?nima, vašim obiteljima, svim ?lanovima matice hrvatske, napretkovcima i našim prijateljima na dobro došli uskrsni blagdani!

Uz navedno, od navedenih knjige ve?i dio je predstavljen na prigodnim tribinama u Mostaru, a druge izvan Mostara.

Predsjednik je, u istom vremenskom razdoblju objavio 57 knjiga – neke su izišle i u seriji Napretkove knjižnice, a sve u seriji Zavi?ajne knjižnice – Život i svjedo?anstva, ?iji je urednik i izdava?. U potonjoj seriji tijekom trideset i dvije godine objavljeno je ve? 77 knjiga. Nadalje, predsjednik je predstavio i tridesetak knjiga drugih izdava?a i privatnih nakladnika – neke i više puta. Primjerice, knjigu Ivice Mlivon?i?a predstavio je ve? sedam puta od Splita, preko Mostar… do Zagreba, odnosno Frankfurta gdje je njegov tekst pro?itan na poznatom svjetskom Sajmu knjiga.

Dana 12. studenog 1999. usvojen je novi Statut, izabrana nova uprava Napretka i Društvo registrirano kod nadležnih vlasti u Hercegova?ko-neretvanskoj Županiji. Odlu?ili smo se na manifestacije: Napretkove tribine, izdava?ku djelatnost, Boži?nicu, ustrojiti sekcije i razviti lepezu kulturnih programa. Nešto se ostvaruje, ali za to treba dobre volje, razumijevanje vlasti i materijalna pomo?.

Uza sve to mostarski Napredak je bitku vodio s prostorom. ?etrdeset i dva puta išao je predsjednik nadležnim na?elnicima op?ine dok nismo dobili napismeno rješenje da je Napretkov konvikt vra?en Društvu. Žive?i bez krova nad glavom nismo imali svog stalnog sjedišta. U dobivanju i pla?anju iznajmljenog prostora izražavam zahvalnost dogradona?elniku Nevenu Tomi?u i predsjedniku Napretkove Središnjice dr. Franji Topi?u. Nadamo se, da ne?emo dobit deložaciju prije useljenja u obnovljenu zgradu Napretkova konvikta.

Me?utim, u minulih dvanaest godina još nismo uspjeli u?i u prora?un ni brojih op?ina, ni županije, ni Federacije, ni župe, ni Biskupije, ni Provincijalata, ni misija – bar onih koje drže hercegov?aki franjevci po Europi i Americi. Potonji se ispri?avaju odgovorima da oni pomažu Napretkovu središnjicu u Sarajevu, a neki iz Mostara slali su odre?eni broj stipendija u Sarajevo da se odatle dijele. Nadalje, imaju?i pred o?ima problem beskrovlja nad glavom, još nismo skupljali ?lanarine od svojih ?lanova. Na prste jedne ruke mogu nabrojiti priloge što su ih pojedinci dali za potrebe HKD Napredak Mostar. No unato? tome uspjeli smo i uz pomo? dobrih ljudi, nadamo se, uspjet ?emo i budu?e ovo vrijednu kulturnu instituciju hrvatskog naroda o?uvati i još više obogatiti novih sadržajima za pokoljenja koja dolaze.

Sve?ano obilježavanje Napretkove stoljetnice na našu radost uveli?at ?e izvo?a?i današnjeg programa.

Nadam se, da ?emo se bogatiji i radosniji rastati nego smo se sastali.

Promatraju?i sve vas, ?ini mi se, da ?itam u vašim o?ima izraze zahvalnosti utemeljiteljima i djelatnicima Društva tijekom minulo stolje?e – to su bili hercegova?ki franjevci, sve?enici i rijetki hrvatski rodoljubi iz Mostara. Oni su tijekom jednoga stolje?e utemeljili, vodili i, nakon prisilne zabrane, obnovili i, evo, vode ovo Hrvatsko kulturno društvo u Mostaru.

Samo rijetki su mogli u svojoj pameti promatrati kako ?e se nakon 53 godine u ovom hramu kulture održati stoljetnica HKD Napredak, kojega je komunisti?ka vlast davne 1949. godine zabranila.

Samo odvažni su mogli iš?ekivati da ?e, nakon 50 godina, kad je ve?ina hrvatskog puka preživjela s hercegova?kim franjevcima, doživjeti dan da se u zdanju što su ga komunisti planirali izgradili materijalom odre?enim za hram vjere do?ekati dan da njihovi nasljednici slave Napretkov dan kulture i vjere.

Malo ih je bilo koji su prije tridesetak godina – u vremenu nasilnog zamrzavanja hrvatskog prolje?a - mislili o novom prolje?u s Napretkovim beharom!

Malobrojni su prije dvanaest godina doticali svojim umom obnovu djelovanja Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Mostar. A evo danas svi mi i cijeli naš grad - posredstvom sredstava javnog informiranja – napajamo se na hrvatskoj vjerskoj kulturnoj tradiciji koja je navršila stotu obljetnicu Napretka daju?i vidljivo obilježje, zna?ajan obol i siguran podstrijek današnjem pu?anstvu Mostara i Hercegovine.
Ne preostaje ništa drugo nego izre?i rije?i zahvale.

Hvala našim dalekovidnim utemeljiteljima Hrvatskog potpornog društva koji su na današnji dan prije sto godina, izborom prve uprave na ?elu s rektorom Franjeva?ke bogoslovije fra Radoslaovm Glavašem, zasadili stablo koje se razgranalo i danas prekriva znatan dio Bosne i Hercegovine, Hrvatske, dio Europe i Amerike. To stablo je ra?alo i odgajalo plodove srdaca i umova hrvatskih sinova i k?eri ne samo u Hercegovini, nego i diljem svijeta. Tako je izraslo u tre?e kulturno stablo cijelog hrvatskog naroda!

Hvala svima koji su pratili i potpomagali rad Društva tijekom minulih stotinu teretljivih godina. 
Hvala svim suradnicima ove sve?ane skupštine.

Hvala gostima iz Sarajeva na ?elu s predsjednikom Napretkove Središnjice prof. Topi?em, hvala svim predstavnicama Napretkovih podružnica.

Zahvaljujem profesorima Radoslavu Dodigu, Draganu Šimovi?u i Tihomiru Mari?u na prigodnim rije?ima.

Hvala voditelju Miroslavu Zeleniki, koji nas je proveo kroz raznolike hodnike današnjeg programa.

Izražavam zahvalnost ravnatelju Hrvatskog doma Herceg Stjepana Kosa?a, prof. Ivici Rozi?u koji nas je i danas udomio i na svemu što je u?inio da se ova sve?anost u dvorani Doma Hercega Stipana Kosa?e ostvari!

Izražavam zahvalnost direktoru GRAFOTISKA Stipanu Vranješu i njegovim djelatnicima: Editi, Željku, Emilu, Dani, Ivanki, Mladenu, Draganu i ostalim djelatnicima na trudu što su doprinijeli da ve? imamo Napretkov povijesni kalendar za 2003. godinu.
Hvala svima vama što ste sudjelovali u slavlju Napretkove stoljetnice koju smo, uvjeren sam, dostojanstveno i sve?ano slavili.

I još jedanput hvala izvo?a?ima glazbenog programa.

Na koncu svima vama, VAŠIM OBITELJIMA, NAPRETKOVCIMA I NAŠIM PRIJATELJIMA ?ESTITAM: NA DOBRO VAM DOŠLA NAPRETKOVA STOLJETNICA I BILA OD BOGA BLAGOSLOVLJENA SVAKA NOVA NAPRETKOVA I NAŠA GODINA.
Uz pomo? dobrih ljudi, nadamo se, da ?emo još više obogatiti našu kulturu, a odgovorni u vlastima trebali bi pomo?i da se to i ostvari. Daj Bože da i ovo prigodno slavlje bude poticaj nadležnima da to i u?ine.

 

fra Andrija Niki?

Mostar, 14. rujna 2002.