Naslovica Napretkove tribine Dan zahvalnosti
Dan zahvalnosti Ispis E-mail

DAN ZAHVALNOSTI

u Napretkovom domu u Mostaru

Hrvatsko kulturno društvo Napredak u Mostaru je 16. lipnja 2011., u povodu završetka školske, odnosno akademske 2010./2011. godine, priredilo sve?anu tribinu pod nazivom Dan zahvalnosti. U programu je sudjelovalo pedesetak sudionica i sudionika. Gospo?ica Ana Puce je s velikim uspjehom vodila cjelove?ernji program predstavljaju?i baletne skupine (tri) profesorice Arlete ?ehi?, plesne skupine (dvije) koje vježbaju Irena Mari? i Sandra Kutle, pjeva?icu Sandu Pandža, gitaristice i gitariste pod vodstvom Borislava Arapovi? i Filipa Muse, Napretkove glazbenike koje vježba Niko Martinovi?, Napretkove glasi?e koje vježba prof. Katja Krolo Šarac .... i ostale.

1. Tijek programa

 Voditeljica Ana Puce je najprije pozvala predsjednika Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru, fra Andriju Niki?a da se obrati brojnom nazo?nom op?instvu. Nakon toplog pozdrava, fra Andrija je rekao da je ovo 207. Napretkova tribina u posljednjih dvadeset godina. U dosadašnje tribine utkano je dosta rada, vremena, ali, iznad svega, i ljubavi. Pokušavali sam nastaviti gdje su naši fratri stali. Divimo se dalekovidnosti naših fratara kada su davne 1902. u Franjeva?kom samostanu u Mostaru utemeljili ovo grandiozno Društvo. Kolijevka Društvu položena je u prostorijama provincijala hercegova?kih franjevaca. Kum mu je bio provincijal fra Augustin Zubac, krstitelj biskup fra Paškal Buconji?, slavu mu širila Krš?anska obitelj i Osvit. Rastao je i stasao uz nesebi?nu pomo? dalekovidnih sinova hrvatskog naroda, te dobro?initelja i ljubitelja hrvatske nade – novih kulturnih djelatnika i znanstvenika. Neprijatelji su ga 1949. pokušali uništiti. Ideju Društva prepoznala je nekolicina domoljuba, te su 14. studenoga 1990. godine obnovili Hrvatsko kulturno društvo Napredak u Mostaru. Od obnove Društvo je broj?ano raslo – sada ima 1217 ?lanova, a djelatno se granalo – sada djeluju šesnaest radionica sa preko 370 sudionika. Brojno ?lanstvo su najve?e bogatstvo i uzdanica mostarskog Napretka. Uz pomaganje u?e?e mladeži Društvo obnavlja knjižnicu – ve? smo prikupili oko 37.000 svezaka. Predsjednik je nazo?ne upoznao da je dobio stotinjak ?estitki za Dan zahvalnosti. Prvu pristiglu ?estitku uputio je Mostarskom Napretku provincijal Bosne Srebrene: „?estitam "Napretku" i Vama, fra Andrija! Dao Bog velik napredak u duhovnom i svakom drugom pogledu svim ljudima dobre volje! Mir i svako dobro od Gospodina želi Vam - fra Lovro Gavran. Drugi franjevac je napisao: „Mir i dobro! - Dragi fra ANDRIJA, Hvala Vam na informacijama! Radujem se Vašem radu i uspjehu! Želim Vam blagoslov i uspjeh! - Vaš fra Marijan Glamo?ak." A Višnja Serdar je uz ostalo napisala: „Vrlo poštovani Fra Andrija, puno vam hvala na svim obavijestima o doga?anjima kod vas. Rijetki u svom rje?niku imaju rije? Hvala. A Vi, cijelu priredbu posve?ujete Danu zahvalnosti! Pa to je jedinstveno i poticajno. Nažalost nisam u mogu?nosti prisustvovati, jer sam prili?no daleko od Mostara, ali me jako razveselite, jer ja sam u mislima sa vama, a moji korijeni su tamo gdje ste vi. I dok je srca, bit ?e Croatiae. Hvala vam na svemu. ... Nadam se da ?u jednom do?i u Mostar i upoznati vas. Rado ?itam sve što mi šaljete i zahvaljujem vam od sveg srca. Srda?no vas pozdravljam sa: Hvaljen Isus i Marija!" ?estitali su nam i ?lanovi naše Napretkove podružnice u Australiji - Ljubo Vranko, predsjednik, Ivan Grbavac i ostali. Našem slavlju želi se pridružiti i književnik iz Knina: „?estitke prijatelju za sve napore koje ?iniš hrvatskoj mladeži. Meni je trideset godina od izlaska prve knjige, dakle trideset godina rada u književnosti koje bih rado podijelio i s NAPRETKOM u Mostaru. Ako bude prostora, rado bih održao književnu ve?er gdje bih predstavio svoj dosadašnji rad. - Hvala na razumijevanju i svekolikoj potpori i suradnji. Fabijan Lovri?." Faljen Isus i Marija!

Tek danas sam otvorila vaš poziv, a to mi je kasno za organizaciju i dolazak. Žao mi je jer me izuzetno razvesele sadržaj i cilj održavanja spomenutog susreta.Danas kada hrvatska rije? i povijest, a s njime i sva kultura umire zbog aljkavosti i slabe edukacije u obiteljima i školama tim više je potrebno da svi mi koji živimo u duhu katoli?ke crkve uložimo dodatan napor da nam narod opstane. ?estitam! Želim Vam uspjeh i vidimo se idu?e godine! Jasna Ili?
Mir Vama! Voditeljica je u program utkala pojedina?ne i skupne ?estitke. Njihovu poruku je, ?ini se, sažela, ujedinila i darovala poput buketa cvije?a, profesorica i književnica Nevenka Vu?emilovi? iz I?i?a kod Opatije: „Štovani svi u društvu "Napredak" kao i oni oko njega, ?ovjek ne može ostati hladan nakon iš?itavanja izvještaja /vaših radionica/. Još u tijeku ?itanja svih zamisli, nastojanja i brojnih ostvarenja koja se izlistavaju u vijencu samoga Društva osje?amo kako se grudi nadimaju ponosom, a srce puni zadovoljstvom. Dragi bosansko-hercegova?ki fratri, ?estitam vam na vašim gradivnim zamislima, plemenitim nastojanjima i uspjelim ostvarenjima. Treba poželjeti samo da se ovakvo sebedarje proširi, uplete u širje društveno tkivo i produži zauvijek!

?estitam vam, zahvaljujem vam i volim vas."

2. Predstavljanje Vukovi?eve knjige

Jednosatni programa u Napretkovoj košnici imao je svoj vrhunac u predstavljanju knjige umirovljenog suca Ustavnog i predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske dr. Milan Vukovi?, Doga?aj koji mijenja svijet – Trideset godina ukazanja Kraljice Mira. Naime, knjigu smo objavili u knjižnici Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar, 2011. sv. 59. Dr. Milan Vukovi? je dva izdanja ove knjige darovao papi Benediktu XVI. u Zagrebu 5. lipnja 2011. godine. S ovom knjigom u ruci, iz raznih objavljenih i pristiglih podataka i izjava o Milanu Vukovi?u, fra Andrija nas je upoznao s odvjetnikom koji je sa?uvao svoju vertikalu i zavrijedio da mu se za života podigne spomenik i postavi za primjer pravnicima, odvjetnicima i sudcima.

Milan Vukovi? je ro?en 1933. godine u mjestu Krilo Jesenice izme?u Omiša i Splita u srcu Polji?ke Republike u obitelji koja je imala jedanestero djece. Klasi?nu gimnaziju završio je u Splitu 1952., a Pravni fakultet Sveu?ilišta u Zagrebu 1956. Odvjetni?ku pripravni?ku praksu završio je u Zagrebu 1960. Odvjetni?ki ispit položio 1960. godine. Upisan je u imenik odvjetnika 1961. godine. Kao odvjetnik radio je do 1991., najviše kao branitelj u kaznenim, osobito u tzv. politi?kim postupcima protiv hrvatskih intelektualaca koji su zastupali ideju samostalne Hrvatske. Za sudca Ustavnog suda prvi je put biran 1991., drugi put 1995., a tre?i put 1999. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bio je 1992.-1995., 1997.-1999. Objavio je desetak knjiga – tri o Me?ugorju, Autor je sedamdesetak stru?nih radova. Organizator, predava? i sudionik brojnih stru?nih doma?ih i me?unarodnih savjetovanja, seminara i drugih skupova. Nositelj je državnih odli?ja: Reda Ante Star?evi?a za doprinos stvaranju Republike Hrvatske, Reda Ante Star?evi?a za obranu politi?kih optuženika, Velereda kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Spomenice Domovinskog rata 1990.-1992., te Medalje Domovinske zahvalnosti

U Razgovru s Ivanom Penavom gospodin Vukovi? je rekao: "Bilo nas je jedanaestero djece i uvijek sam se ?udio snazi i vjeri svoje majke koja nas je sve podigla na noge, dok je otac, moreplovac, ?esto bio na putu. (...) Mogu re?i da je za mene Bog, u prvom redu, ono što me Crkva u?i o Bogu, ali i ono dobro koje me je od malih nogu, još kao dijete, u?ila moja majka. Jasno mi je da je i nju o Bogu tako?er u?ila Crkva. Složit ?emo se, vjerojatno, da je uz Sveto pismo i tradicija u narodu veliki izvor i nadahnu?e vjere. (...) Kad kažem da je Bog meni i ono što me je majka u?ila, onda mislim upravo na u?enje koje je vjerni?ki narod kao istinu prihvatio i vjeruje u tu istinu. Nikada se nisam pokolebao u toj istini i to mi je najsvetija spoznaja. Zato u mom životu ne postoje trenuci, nego jedan kontinuitet od najranijih spoznaja do današnjih dana, bez ikakvih prekida i bez ikakvih gradiranja, u odnosu na to temeljno pitanje, u odnosu na vjeru u Boga. (...) Kad je u komunisti?kom sustavu bl. Alojzije Stepinac bio prikazivan kao razbojnik, nasilnik, ratni zlo?inac i tome sli?no, u golemoj ve?ini hrvatskog naroda on je bio nevin, a opet je osu?en. Ve? tada on je bio naš blaženik, jer narod nije vjerovao svim tim lažima i postojalo je tzv. narodno uvjerenje da je on su?en zato što je ostao dosljedan i vjeran Evan?elju i vjeri naših otaca i pradjedova, što je digao glas u obranu svojega hrvatskog naroda i svih njegovih vrijednosti. Taj sensus fidei nije mogao nitko razbiti, jer taj vjerni?ki osje?aj naroda, ono što Božji narod vjeruje, to je snaga Duha Svetoga koji vodi ljude u tom njihovu vjerovanju." Ove rije?i bih primijenio i na ubojstvo 66 hercegova?kih franjevaca, te na politi?ke procese hercegova?kih fratara – njih 91, brojnih sve?enika, ?asnih sestara i uglednih katolika. O vjeri Milan je rekao: „Prema tome, kad kažem da je Bog meni i ono što me je majka u?ila, onda mislim upravo na u?enje koje je vjerni?ki narod kao istinu prihvatio i vjeruje u tu istinu. Nikada se nisam pokolebao u toj istini i to mi je najsvetija spoznaja. Zato u mom životu ne postoje trenuci, nego jedan kontinuitet od najranijih spoznaja do današnjih dana, bez ikakvih prekida i bez ikakvih gradiranja, u odnosu na to temeljno pitanje, u odnosu na vjeru u Boga." U ovih samo nekoliko rije?i, zaklju?io je postavlja? pitanja Penava, o?ituje se djetinjstvo našeg sugovornika koji je nakon trideset godina odvjetni?ke službe, 1991. godine, postao sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske.

2.1. Obrana fra Joze Zovke

U odvjetni?koj karijeri Milana Vukovi?a najviše se isti?e obrana fra Joze Zovke, 1981. godine, na po?etku doga?anja u Me?ugorju. Evo što je Milan o toj obrani rekao: „To sam ljeto 1981. godine sa zakašnjenjem došao na godišnji odmor. Poslije ro?endana pro?itao sam u novinama da se u Me?ugorju pojavljuje neka ?udnovata Gospa. Pisali su da je to neka "ustaška" Gospa, neka "klerikalisti?ka" Gospa. I ja sam u tome trenutku osjetio da se moram vratiti u Zagreb jer sam imao predosje?aj da ?u morati braniti fra Jozu Zovka. Moja obitelj bila je nemalo zate?ena kada sam im rekao da se vra?am u Zagreb. To je bilo negdje oko 20. kolovoza, dakle puno ranije nego što sam planirao, jer sam na odmoru bio tek par dana. Interesantno je da sam pred svojim uredom toga dana, kad sam došao u pet sati popodne, našao fra Viktora Nui?a i još jednoga fratra te vele?asnoga Kusti?a. Ostao sam malo zapanjen i za?u?en i kažem im: "Što ?e re?i, Bože dragi, da mi je došlo ovako veliko izaslanstvo?", a oni su mi rekli: "Slušajte, g. Vukovi?, fra Viktor Nui? ima ovlaštenje da Vas zamoli da budete branitelj fra Jozi Zovku. Nitko drugi ne želi preuzeti tu obranu." - Normalna stvar da sam u sebi osjetio neko ?udesno raspoloženje i rekao sam da nema problema oko toga. Kad sam vidio o ?emu se radi, tražio sam pomo? samo jednoga sposobnog bibli?ara koji bi mi u Svetom pismu mogao prona?i termine koji su fra Jozi bili stavljeni na teret kao kazneno djelo. Naime, te godine slavilo se 40 godina od dolaska Tita na ?elo partije ili nešto oko toga. I rije?i sv. Luke iz Evan?elja i sv. Ivana iz Apokalipse, gdje se govori o svijetlu, tami, o ?etrdeset godine robovanja, da treba skinuti s ljudi okove i tako dalje, oni su sve to prerekli i stavili u optužnicu. Tako da je to zapravo bila optužnica protiv sadržaja Svetoga pisma, što sam uspio i dokazati. Nakon trideset godina odvjetnik fra Joze Zovke je saznao za nove pritiska na fra Jozu. Ovom prigodom od crkvenih vlasti. Ni ovom prigodom nije mogao prije?i preko tih odnosa te je poru?io: „Smiješno je zato da se fra Jozi, kaznom zatvora, stavlja na teret širenje me?ugorskih ukazanja, odnosno, optuživati ga za „pseudomisticizam", kako su to bivše jugokomunisti?ke vlasti definirale me?ugorska zbivanja."

2.2. Poruke za tridesetu obljetnicu ukazanja Kraljice Mira

Kako Milan Vukovi?, iz zdravstvenih razloga, ovom prigodom nije mogao nazo?iti predstavljanju svoje knjige, on nam je napisao njezine poruke. Uz ostalo gospodin Vukovi? je napisao: „Kad kažem u naslovu knjige „Doga?aj koji mijenja svijet" jednostavno se podsje?am svih mogu?ih promjena unutar hrvatskog naroda, ali i promjena unutar Europskog i svjetskog šireg i užeg prostora, u ovih 30 godina!

Nije sporno da je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tu?man u bivšem jugo-komunisti?kom sustavu dva puta bio sudski optuživan i su?en i da je baš drugi put optužen presudom prvostupanjskom 20. velja?e 1981. godine, na 3 (tri) godine zatvora zabrane svakog javnog rada i istupanja u daljnjem trajanju od 5 godina.

Zapravo od tada po?inje i javna uporna borba za mijenjanje statusa Hrvatske, jasno, sa svih mogu?ih pozicija tako da se upravo u tom vremenu osje?a i doživljava borba za osamostaljenje Hrvatske, tj. izlazak Hrvatske iz me?unarodno ustrojene neprirodne zajednice zvane Jugoslavija 1918. godine. Upravo zato Me?ugorje na neki na?in asocira na ukazanje Gospe u Fatimi 1917. godine, koji se doga?aj objelodanio u predve?erje oktobarske revolucije i pojave jezivog i groznog pokolja ljudi baš onako kako je to Gospa u Fatimi i navijestila isti?u?i da ?e Rusija svijetom posijati strahovite bezbožne zablude.

Prema tome obilježavaju?i 30-tu godišnjicu Me?ugorskog doga?aja mi se moramo podsjetiti na sve što se je tih 30 godina na našim prostorima dogodilo, nezavisno od svih ?udesnih svjetskih pojava i doga?aja. (...) Što se ti?e nas Hrvata, potpuno sam ispravno dao naslov knjizi: DOGA?AJ KOJI MIJENJA SVIJET, jer milijunska hodo?aš?a me?ugorskoj Gospi to i potvr?uje, a što se ti?e hrvatskog naroda, to je vidljivo da mu se je sve promijenilo ovih 30 godina od Gospina ukazanja do današnjeg dana: (...)

Taj veliki i zna?ajni doga?aj u Me?ugorju, darovan iz ljubavi našem narodu, danas, 30 godina poslije, u vrhu Katoli?ke crkve po?eo je doživljavati vrhunac vjerskog zna?aja i njegovu svjetsku duhovnu afirmaciju. (...) Mora se istaknuti da upravo u ovih 30 godina, obdareni miloš?u, u slobodi i u nacionalnom zanosu, gradimo Hrvatsku, ne zaboravljaju?i bolne praznine nastale nakon pobijenih generacija od 1918. godine, u tisu?ama požara, stratišta, križnih putova i sudskih progona svakog hrvatstva. (...)

Jasno je da definitivni sud o Me?ugorju, odnosno, o me?ugorskim ukazanjima, ima utemeljeno me?unarodno istražno povjerenstvo pri Kongregaciji za nauk vjere, ali treba imati u vidu da postoje stotine knjiga, dokumenata i studija o problematici me?ugorskih doga?anja. Mislim da je potrebno na osobiti na?in istaknuti glasovitog francuskog teologa LAURENTINA, koji bez ikakvog sustezanja i otvoreno isti?e: „Potaknut sam u Me?ugorje ?injenicom jer je mjesni biskup s po?etka bio naklonjen ukazanjima. Zatim kad se vratih vidjeh da je promijenio mišljenje i da je sada 100% protiv. Direktni susret s ekstazom vidioca za mene je bilo jedino objavljenje!"

2.3. Papina poruka

Pravi zna?aj i nadnaravnu dimenziju snage me?ugorskih pojava, na neki na?in, o snazi razvoja i prevladavanja svih progona hrvatskog naroda, dao nam je sveti otac Papa Benedikt XVI za vrijeme svog pohoda Hrvatskoj 4. i 5. lipnja 2011. godine, istaknuvši svoje mišljenje i stajalište o dvadesetoj godišnjici hrvatske neovisnosti rije?ima: „O dvadesetoj obljetnici proglašenja neovisnosti i uo?i punopravnog pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji, davna i nedavna prošlost vaše zemlje poti?e na promišljanje sve europske narode pomažu?i, kako svakom pojedincu tako i ?itavoj zajednici, da o?uva obraz i obnovi neprocjenjivu zajedni?ku baštinu ljudskih i krš?anskih vrijednosti. Neka tako ova draga nacija, snagom svoje bogate tradicije, pridonese da Europska unija cjelovito vrednuje to duhovno i kulturno blago!"

Da bi ja?e razgradio i obrazložio tu snažnu misao Papa Benedikt XVI uvodno je istaknuo: „BROJIMO VIŠE OD 13 STOLJE?A SNAŽNIH I POSEBNIH VEZA, PROKUŠANIH I U?VRŠ?ENIH U PONEKAD TEŠKIMI BOLNIM OKOLNOSTIMA. TA JE POVIJEST RJE?ITI DOKAZ LJUBAVI VAŠEGA NARODA PREMA EVAN?ELJU I PREMA CRKVI. OD SAMIH PO?ETAKA, VAŠ NAROD PRIPADA EVAN?ELJU I PREMA CRKVI. OD SAMIH PO?ETAKA, VAŠ NAROD PRIPADA EUROPI TE JOJ, NA POSEBAN NA?IN, DAJE DOPRINOS U DUHOVNIM I MORALNIM VRIJEDNOSTIMA, KOJE SU KROZ STOLJE?A OBLIKOVALE SVAKODNEVNI ŽIVOT KAO I OSOBNI I NACIONALNI IDENTITET NJEZINE DJECE. IZAZOVI SUVREMENE KULTURE PROŽETE DRUŠTVENIM RASLOJAVANJEM I NESTABILNIOŠ?U, TE OBILJEŽENE INDIVIDUALIZMOM KOJI POGODUJE SHVA?ANJU ŽIVOTA BEZ OBVEZA U NEPRESTANOM TRAŽENJU „PROSTORA PRIVATNOSTI", ZAHTJEVAJU UVJERENO SVJEDO?ANSTVO I SMIONO ZAUZIMANJE U PROMICANJU TEMELJNIH MORALNIH VRIJEDNOSTI, UKORIJENJENIH U DRUŠTVENOM ŽIVOTU I IDENTITETU STAROG KONTINENTA!!!" Ovo izraženo stajalište Pape Benedikta XVI. na najbolji na?in svjedo?i o razlozima, koji se ovih dana javljaju, na raznim zemaljskim prostorima, iako sami doga?aji u Me?ugorju nisu još službeno utvr?eni da oni nisu ni isklju?eni. (...) Zato nije nikakvo iznena?enje kad poglavar katoli?ke crkve Papa Benedikt XVI. u Zagrebu kli?e: „Neka Hrvatska potakne Europu da o?uva i obnovi ljudske i krš?anske vrijednosti... Ljubljena Crkvo u Hrvatskoj, preuzmi ponizno i smjelo zada?u da budeš moralna savjest društva, „sol zemlje" i „svjetlo svijeta"! Uzmemo li u obzir glavni sadržaj Optužnice protiv fra Joze 1981. godine, da je „...van vjerskih okvira... o?igledno misle?i na jubilarnu 40-godišnjicu ustanka naših naroda i narodnosti protiv okupatora i doma?ih izdajnika, govorio da je dosta 40 godina robovanja, okova, tame i patnje, da ?e do?i svjetlost koja ?e otjerati tamu... da hrvatski narod nema prava ni u Ujedinjenim nacijama... da katoli?ka crkva se trese u Hrvatskoj i Hercegovini... da se budu?nost ne može zamisliti bez vjere i vjernika...", i tome sli?no, onda je veliko priznanje Svetoga oca Hrvatima u vrijeme obilježavanja trideset godina Doga?aja-fenomena Me?ugorje, najbolje svjedo?enje da smo u svim svojim sadržajima spašeni upravo u ovo vrijeme od pojave i nastanka Doga?aja-fenomena Me?ugorje! Zato budimo i u ovo vrijeme sretni i ponosni, jasno, i u obvezi daljnjeg štovanja Majke Božje Kraljice Hrvata!"- odnosno Kraljice Mira!

3. Poruke

Bivši predsjednik Vrhovnog i ?lan Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. Milan Vukovi?, autor knjige: Doga?aj koji mijenja svijet – Trideset godina ukazanja Kraljice Mira – svjedo?ki poru?uje: „Mogu re?i da nikad u životu nisam prodao svoje uvjerenje, niti prodao parnicu ili postupak. Ja sam mogao izgubiti parnicu, ali je nikada nisam mogao prodati, upravo zbog svog dubokog odnosa prema tom vrhunaravnom sadržaju ?ovjekova rada i obavljanja dužnosti. Zato u svaki predmet pokušavam unijeti najviši stupanj svojeg shva?anja, svojeg vjerni?kog pristupa problemu, ali Bože moj, sve je to ograni?eno zakonskim propisima. Primjena zakonskih propisa, za koje, sigurno, moramo nastojati da u Hrvatskoj budu u skladu s visokim eti?kim na?elima, potreba je koje se trebamo pridržavati."

Život i rad Milana Vukovi?a neizbrisivo je obilježen ratovima i pora?ima. Vrtložna i zahtjeva vremena savijaju ljude do zemlje, lome ih i drobe. Ali se zna tko je Milan Vukovi?. On se nikada nije pretvorio u hrpu ulomaka nesloživih u cjelinu. U zgodno i nezgodno vrijeme on je bio i ostao on. On je vertikala. Ta je ?injenica nepromjenljivi dio/konstanta njegova života. Bez ikakve sumnje osoba, službe, izre?ene i napisane rije?i autora knjige Doga?aj koji mijenja svijet – Trideset godina ukazanja Kraljice Mira preporu?uju da u ovim nesigurnim vremenima, ova knjiga dr. Vukovi?a daje sigurnost, snagu i poticaj da izgra?ujemo našu budu?nost. S ovom knjigom po?ite svojim domovima i uvjerite se u dalekovidnu budu?nost sebe, svojih obitelji, hrvatskog naroda i Crkve.

Umjesto zaklju?ka

I tako nas je Ana dovela do kraja ve?erašnjeg programa, premda se osje?alo da nazo?ni žele još uživati u ve?erašnjim porukama. Jedni su se pitali: Koliko života i radosti pruža ova mladost teško je predstaviti. Naši mladi u svojim radionicama san pretvaraju u umješnu stvarnost. Što ?e sve naša mla?arija u životu posti?i? Bog sami zna. A mi znamo da nam grad Mostar ni jedne konvertibilne marke ne daje. Naprotiv, mi se uzdamo u Božju providnost i pomo? Kraljice Mira. I, zahvaljuju?i Božjoj providnosti, usprkos poteško?a, plovimo prema sretnoj i uspješnijoj budu?nosti.

Evo jednog pisamca: U Gospodinu našem Isusu Kristu ?asni brate Andrija, hvala što ste mene starog i bolesnog pomorca po?astili svojin izvješ?em o Danu zahvalnosti, kojoj na žalost nisam mogao prisustvovati iz više razloga. Sretan sam da su se Hrvati domoljubi okupili na hvale vrijednom skupu, koji nas spominje naše prošlosti i osnutka našeg poznatog hrvatskog društva NAPREDAK, koji promi?e slavu Naše Domovine Hrvatske, blagoslovio je i ?uvao svemogu?i Gospodin Bog i Blažena Djevica Marija – Kraljica Mira. Star sam i uskoro ?u izi?i pred slavu i sud Božji a kuda ?e me grješnika rasporediti ovisi o prevelikoj milosti Njegovoj, slava i hvala odluci Njegovoj, kakvu god odredi Njegova sveta volja. Ja sa svoje strane ?inim samo malo koliko mi dozvoljavaju skromne moje snage, a to je da pišem istinu o nama... Nadam se da time služim svom narodu i njegovoj svetoj vjeri. Blagoslovio nas sve Gospodin BOG i sveti Andrija! Pozdrav Božidar (Belovi?)

Dok raspjevano slavimo DAN ZAHVALNOSTI i molimo za uspjeh naše u?e?e mladeži, kao da opet ?ujemo jeku one molitve sto ju je, pred jednom "Malom Gospom Marijom", izrekao veliki Antun Gustav. Matoš: "Majko, (audiant reges - neka ?uju vladari): dok je srca, bit ce i Croatiae". To je nasušna molitva: jer je ?ovjek, jer je narod živ, tako i toliko dugo, ne "dok mu hraš?e bura vije, nego dok mu živo srce bije".

Fra Andrija je zahvalio brojnim djelatnicama i djelatnicima, od ?lanova Upravnog odbora, preko tajnika Drage Kutle, domara Branka Top?i?a do obitelji Branka Landeke koja se pobrinula za domjenak i Ivice Šušnjar koja nas je i ovom prigodom okrijepila pi?em.

Poimeni?ne zahvale fra Andrija je uputio Radipostaji Mir Me?ugorje, Dnevnom listu, Ve?ernjem listu i ostalim širiteljima vijesti o Napretkovom Danu zahvalnosti u Mostaru. Svima dugujemo zahvalnost.

Ovo je prigoda da uputimo rije? zahvale i našim utemeljiteljima i Božjoj providnosti, koja nam pronalazi potpomaga?e da naše u?e?a mladež ostvaruje svoje životne programe. Neka nam ova ve?er bude po?etak priprema za 110. NAPRETKOVU OBLJETNICU. Po završetku priredbe nazo?ni su se dugo zadržali u toplom ozra?ju i srda?nom razgovoru. ?ule su se pohvale o programu Dana zahvalnosti, raznolikosti sudionika i brojnosti odazvanika.

Današnji predvodnici Napretka misle i na to!

 

Hvala im i neka ih Bog podrži!