Ispis E-mail

Dragi prijatelji knjige, Knjižnice, mladosti, Napretka i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Mostaru!

Sve vas srda?no pozdravljam i želim da se bogatite plodovima srdaca i umova koji se ?uvaju ukori?eni u našoj Knjižnici, ali i da doprinesite rastu i boga?enju svojim darovima!

Knjiga je jako dugo bila privilegij najbogatijeg sloja (plemstva) i najprosvje?enijih (sve?enstva). Njena cijena bila je visoka jer se drugi primjerak mogao dobiti samo prepisivanjem, a to su bili sposobni uraditi samo malobrojni pismeni pojedinci.

S tehnološkog stanovišta, knjiga je imala pred svojom ekspanzijom problem izrade materijala za pisanje koji bi pojeftinio njeno izdavanje.

Me?unarodna rije? biblioteka dolazi od dviju gr?kih rije?i: biblion što zna?i knjiga i teke što zna?i spremište. Tako biblioteka zna?i najprije spremište za knjige, a zatim i ure?enu zbirku knjiga i ujedno mjesto na kojem se zbirka nalazila. Danas se pod pojmom biblioteka razumije u prvom redu zbirka knjiga, u javnom ili privatnom posjedu, ure?ena tako da je mogu?e pronalaženje knjiga u svrhu njihova intelektualnog korištenja.

Uz naziv biblioteka susre?e se tako?er i naziv librerija, prema latinskoj rije?i libraria analognim a ponekad i identi?nim zna?enjem.

Hrvatska rije? knjižnica zna?i isto što i biblioteka, ona je, prema Fanacevu, potvr?ena još u izdanju Proroka, Tu'bingen 1564. godine.

Naime, Knjižnice su hram ljudskih misli od vremena pojave prvog pisma prije skoro 5.000 godina do danas. Kroz knjižnice preko knjiga mi kontaktiramo s mislima ljudi od prapovijesti do suvremenog doba i postižemo jedinstvo duha ljudskoga roda.

Knjižnice su kaleidoskopi ljudskog znanja. (kaleidoskop: pogled na lijepu sliku – sažet izgled znanja – sažet prikaz znanja) P.Mantegazza.

1. Razjašnjenje pojma

Knjižnica je zbirka knjiga, periodi?nih publikacija i dr. bibliote?ne gra?e, ure?ena prema odre?enim na?elima, radi njihova o?uvanja i korištenja, obi?no namijenjena javnoj uporabi; Nadalje, knjižnica je prostorijaili zgrada u kojoj je zhbirka smještena. sili izdanja

Knjižnica prikuplja, izgra?uje i organizira zbirku knjižni?ne gra?e te u tu svrhu obavlja poslove selekcije, nabave, obrade i davanja na korištenje gra?e; izra?uje, održava i razvija knjižni?ne baze podataka, izra?uje informacijska pomagala – biltene prinova, bibliografije, pojmovnik Eurovoc. Osim toga pruža informacijske usluge, provodi tematska pretraživanja te ure?uje i održava sadržaj i informacije u elektroni?kom obliku na mrežnim stranicama Knjižnice.

U okviru suradnje s Europskim centrom za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju (ECPRD), Knjižnica sura?uje i razmjenjuje informacije s ostalim parlamentarnim službama u Europi i svijetu. Tako?er je i ?lanica Sekcije za parlamentarne knjižnice i istraživa?ke servise Me?unarodne federacije knjižni?arskih društava (IFLA).

2. Nova knjižnica

Bio sam svjestan ?injenice: Napraviti Knjižnicu u Napretkovom domu, zna?i podariti mu dušu. Nakon puno napora, razgovora, dopisa, dogovora, prijevoza, pla?anja i ?aš?enja s ponosom isti?em: Uspio sam: Napretkov dom u Mostaru sada ima dušu.

"Knjige su karijera civilizacije." Barbara Tuchman. Jer "Odre?ene knjige - Sveto pismo, Novi zavjet posebno - ostavile su utjecaju povijesti, kulturi, civilizaciji i znanosti... U svakom povijesnom periodu nalazimo dokaze o mo?i pisane rije?i bez koje bi ve?i stupanj civilizacije i kulture bio nepojmljiv u vremenu i prostoru." Više vrijednih ideja se može na?i u najmanjoj knjižari nego u ?itavoj povijesti televizije.

Knjiga nije hrana, ali je poslastica – Tin Ujevi? "Samo dobar ?ita? piše dobru knjigu."

Knjiga je vrednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onog ko je ?ita. – Egipatski zapis. ?itaj tako, da uzmogneš vazda kazivati što si pro?itao.- Na Obavijesti za otvaranje nove Knjižnice sam napisao: Knjige govore duhu, prijatelji srcu, nebo duši, a sve ostalo ušima. Tako uz ?ovjeka ne postoji ništa ljepše od knjige. Neka ove knjige budu spomenici u dušama ?itatelja! S ovom mišlju izražavam Vam zahvalnost na odzivu i želim da se ugodno osje?ate u ovom domu u kojem su se nastanili naši najbolji prijatelji – knjige.

3. Iz povijesti knjižnica

Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sre?uje, obra?uje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.

Za najstariju knjižnicu smatra se knjižnica egipatskog cara Osimanziosa, koja se nalazila, po mišljenju jednih, u Memnoniumu, ili drugih u Rameziumu, Memfisu. Najpoznatija egipatska knjižnica je ?uvena Aleksandrijska knjižnica.

Stari vijek

Prve knjižnice nastale su prije više tisu?a godina. Pri iskopavanju starog grada Ura, u Mezopotamiji, znanstvenici su otkrili glineni pe?at. Bio je cilindri?nog oblika s natpisima i pripadao je prvoj knjižnici.

Ve? oko 700. pr. Kr. narodi Mezopotamije imali su dobro ure?ene knjižnice po svojim hramovima i pala?ama. Knjige su u tim knjižnicama bile glinene plo?ice ispisane klinastim pismom. Tisu?e takvih plo?ica raspore?enih prema podru?jima znanosti, ?inile su zbirke koje su predstavljale prve prave knjižnice. Jedna od njih tzv. Asurbanipalova knjižnica s oko 22.000 glinenih plo?ica, koja se danas ?uva u Britanskom muzeju u Londonu.

Egip?ani su tako?er imali knjižnice koje su ?uvali sve?enici po hramovima. Knjige su bile napravljene u obliku svitaka od papirusa. Zasigurno najpoznatija knjižnica svih vremena bila je u Aleksandriji, osnovana je 300. pr. Kr. i imala je najmanje 70.000 svitaka od papirusa.

Najstarija knjižnica bogoslovnog karaktera je hebrejska zbirka svetih knjiga. Njenu osnovu postavio je Mojsije, a zatim se ona dalje razvijala (V Moj. 31, 26; I Car. 10, 25). Istovjetnu ulogu imali su arhivi, nastali u Starom zavjetu. Sa širenjem krš?anstvaosnivaju se bogoslovske knjižnice pri crkvama, a naro?ito po manastirima, gde se nalaze prave književne riznice. Prvom odnosno najstarijom krš?anstvom knjižnicom smatra se Jeruzalemska knjižnica osnovana u 3. stolje?e3. stolje?u]]. Druga najstarija krš?anska knjižnica je carigradska, koju je osnovao car Konstantin Veliki. Jedno vrijeme ona je brojala ?ak 120.000 knjiga, no nepovratno je uništena je u požaru. U doba seobe naroda mnoge dragocjene knjižnice su nestale.

4. Poznatije knjižnice

U srednjem vijeku na Zapadu su knjige sakupljali posebni crkveni redovi, posebno benediktinci, franjevci, dominikanci, isusovci, salezijanci a tako?er i neki od papa. Velike teško?e za sakupljanje knjiga predstavljao je mali broj primjeraka jednog rukopisa, što je uklonjeno pronalaskom tiskarnice. Najve?a srednjovjekovna knjižnica nalazila se u Bagdadu, no uništena je prilikommongolske invazije.

Od bogoslovnih knjižnica najpoznatija je Vatikanska knjižnica koja broji približno 520.000 knjiga i 26.000 rukopisa, me?u kojima i poznati kodeks Biblije iz 15. stolje?a.

Prve knjižnice u Rusiji osnivane su u crkvama i manastirima, pa su i knjige bile crkvenog karaktera. Prva rusku knjižnicu osnovao je knez Jaroslav pri crkvi sv. Sofije u Kijevu. Tako?er, velika knjižnica je osnovana i pri Kijevsko-Pe?erskom manastiru.

U današnje vrijeme najpoznatije knjižnice na Zapadu su: Nacionalna knjižnica u Parizu (oko 2,100.000 knjiga i rukopisa.),Britanski muzej u Londonu (1,500.000 knjiga i 50.000 rukopisa), Carska knjižnica u Berlinu (800.000 knjiga i 24.000 rukopisa), koliko ima i knjižnica u Münchenu.[1]

U Mostaru postoji više knjižnica.

Spominjem Franjeva?ku knjižnicu, koja se trenutno katalogizira. Sveu?ilište i pojedini fakulteti i instituti imaju svoje knjižnice. Postoji Narodna knjižnica... te stru?ne, specijalne i školske knjižnice.

Svake hvale je vrijedna ?injenica postojanja brojnih privatnih knjižnica. Želim da i u budu?e obitelji nabavljaju knjige za svoje ku?e i stanove jer to ?e im dati dušu i uvelike provoditi duhovnu obnovu! Dobre knjige su u stanju izgraditi plemenite spomenike u dušama svojih ?itatelja! (Usp. Andrija Niki?, Iz povijesti knjižnica, Mostar – Veljaci, 1994.).

 


https://hr.wikipedia.org/wiki/Knjižnica